Zašto je Verter osvojio srca? Tajne uspjeha klasične književnosti
Johan Volfgangu fon Gete je tek bio napunio 25 godina kada je objavljen njegov prvi roman Jadi mladog Vertera - ljubavna priča u kojoj se bavi sukobom između srca i razuma, kao i destruktivnim posljedicama neuzvraćene ljubavi i egzistencijalnog očaja.
Protagonista romana u pismima je Verter, mladi pravnik, kao i sam Gete tada, koji se uvijek naziva prezimenom i izgleda kao da nema ime. Verter je osjećajan i strastven mladić koji se zaljubljuje u Lote. Međutim, ona je vjerenica uglednog i racionalnog Alberta. I eto nevolje. Lote je prema Verteru ljubazna, brižna i pažljiva, ali od samog početka iskrena i jasno mu stavlja do znanja da voli svog Alberta i da ne želi da započne romantičnu vezu s njim. Ona uživa u Verterovom društvu i svjesna je njegovih osjećanja, ali pokušava da balansira između njihovog prijateljstva i svoje veze sa Albertom.
Ipak, tokom godinu ipo dana, između Lote i Vertera razvija se duboka emocionalna povezanost, Verter se sve više prepušta svojim osjećanjima prema njoj, a na kraju čežnja prevazilazi platnosku ljubav. On pokušava da je poljubi… Ne uspijevajući da se nosi sa svojim osjećanjima, izolovan i ne videći drugi izlaz, Verter sebi oduzima život.
Šta se upravo desilo u NSRS? 'Pao' zakon koji je trebao omogućiti crnolistašima da zaobiđu sankcije
Umjetnički trik
Gete je roman, koji je dijelom insiprisan događajima iz njegovog života, napisao za samo mjesec dana. Objavljen pred početak sajma knjiga u Lajpcigu (29. septembra 1774.) i - odmah je postao besteler. Dok su jedni u tome vidjeli atak na buržoaski brak i moral, drugi su strasnog mladića uzimali za uzor.
Prvo izdanje romana pojavilo se anonimno i počinje kratkim uvodom "urednika". Činjenicu da je ovaj "urednik" fiktivan, baš kao i pisma koja slijede, čitaoci tog izdanja nisu mogli da prepoznaju.
Ovakav umjetnički trik sugerisao je da su pisma upućena Verterovom najboljem prijatelju Vilhelmu - autentična. Uloga Vilhelma je pripala čitaocu: on postaje saučesnik u intimnim osjećanjima koja naizgled autentični pisac pisama otkriva najbližoj osobi.
Tek kasnije, nakon velikog uspijeha romana, saznalo se da je Gete autor, i sljedeća izdanja su nosila njegovo ime.
Na današnji dan: Objavljen prvi broj stripa Dylan Dog o kultnom istražitelju noćnih mora
"Verterova groznica"
U takozvanoj epohi Šturm und Drang – vremenu u kojem su se mladi pisci i umjetnici borili protiv opsjednutosti racionalšću među plemstvom – Gete je svojim Verterom pogodio duh vremena mlade generacije. Činilo se da su posebno mnogi mladići suosjećali sa Verterom i čak se poistovjećivali sa njim.
To se, između ostalog, manifestovalo, imitiranjem mode opisane u romanu.
"Na primjer, ljudi su se oblačili kao Verter – plavi sako i žuti prsluk – što je bilo prilično neuobičajeno", kaže Hajnc Drig, profesor historije književnosti 18. i 19. vijeka na Gete univerzitetu u Frankfurtu.
Taj fenomen se često naziva "Verterova groznica". Drig opisuje Vertera kao "panevropski fenomen", a takođe je i u istočnoj Aziji do danas vrlo popularan.
"Verterov efekat"
Međutim, Verterov uticaj imao je i svoje mračne strane. Naime, "Verterova groznica" uključuje i "Verterov efekat": nakon objavljivanja romana, došlo je do niza samoubistava koja su bila povezana sa pričom iz romana.
Gete je zbog toga objavio drugu verziju romana. Ona je bila opsežnija i imala je za cilj da pomogne čitaocima da se distanciraju od Vertera, piše DW.
Izraz "Verterov efekat" skovao je – 200 godina kasnije – sociolog Dejvid Filips da bi objasnio kako romantizovani prikazi samoubistva u medijima mogu da izazovu imitativno ponašanje, posebno među mladima.
"Olimpijada u Sarajevu" najbolji srednjemetražni dokumentarni film na Festivalu u Budvi
Gete - pop zvijezda?
Može li jedan roman danas imati tako veliki uticaj na društvo? "Mislim da današnja snažna identifikaciona iskustva dolaze više iz filmova i muzike nego iz književnosti", objašnjava Drig.
Verter je "otvorio nešto novo", a Gete je tim romanom pokrenuo novi način razmišljanja. Iz današnje perspektive, Gete je možda bio nešto poput "pop zvijezde", jer je identifikacija s tim tekstom bila tako snažna, kao što je to danas slučaj sa pop-kulturom", kaže Drig.
Ko su današnji uzori?
Prije samo nekoliko decenija, uzori su bile pop zvijezde. Psiholog i psihoterapeut Lotar Jansen objašnjava da se danas, zahvaljujući društvenim mrežama, uzori, posebno za mlade, sve više razdvajaju u "segmente koji više nisu dokučivi".
Jansen govori o "mini-Verterima" na internetu: mladim ljudima koji na društvenim mrežama dijele svoja iskustva s mentalnim bolestima. Mnogi se sa njima mogu poistovijetiti, ali postovi često imaju "samopromotivne osobine" i nefiltrirani dospijevaju do široke publike putem interneta.
Stručnjaci ističu da je važno otvoreno se baviti mentalnim bolestima i samoubistvom, ali je, smatraju, ključno kako se ta tema tretira – posebno u medijima. Da bi se izbjegao "Verterov efekat", mora se voditi računa da se mentalna bolest i samoubistvo ne romantizuju.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
