Gg

Radiosarajevo.ba
Gg
GATT - Generalni izvještaj - Genetski modificirani organizmi - Glasanje kvalifikovanom većinom - Globalizacija - Granice Evrope - Grupa 24 - Grupa 7

GATT
Opšti multilateralni međunarodni sporazum o carinama i trgovini (General Agreement on Tariff and Trade). Uključuje više od 90 država, na koje otpada više od četiri petine svjetske trgovine. Formiran je nakon Drugog svjetskog rata, u vrijeme nastojanja da se stvori velika međunarodna organizacija za trgovinu ITO. Sporazum o ITO, međutim, nikada nije ratificiran od nekoliko zagovornika osnivanja ove organizacije, među kojima su i SAD, pa se iz tog (Havanskog) Sporazuma izdvojio onaj dio koji se odnosio na carine. Tako je stvoren GATT. Sporazum je stupio na snagu 01. januara 1948. godine.

Generalni izvještaj

Svake godine u februaru, Evropska komisija objavljuje „Generalni izvještaj o aktivnostima Evropske unije". Na oko 500 do 600 stranica opisa aktivnosti, grafičkih i tabelarnih prikaza, sumira se jednogodišnji rad Unije i ukazuje na sva glavna postignuća, posebno naglašavajući teškoće u realizaciji utvrđenih godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih ciljeva. Generalni izvještaj, kao i svi drugi izvještaji o radu glavnih institucija Unije, javni je dokument i dostupan je svim građanima Unije. Od 2001., Komisija svake godine izdaje i generalni, godišnji, izvještaj o stanju u zemljama zapadnog Balkana o rezultatima i teškoćama u provedbi Procesa stabilizacije i pridruživanja (Stabilisation and Association Report). Treći takav izvještaj objavljen je 30. marta 2004. i predstavlja glavni korektiv evropske politike prema ovom regionu. Za zemlje područja, to je također mjerodavan pokazatelj ostvarene pozicije na putu ka evropskim integracijama i putokaz za dalje akcije.

Genetski modificirani organizmi
Genetski modificirani organizmi (GMO) su organizmi čiji je genetski materijal (DNK) izmijenjen ne putem reprodukcije i/ili prirodne rekombinacije nego uvođenjem modificiranog gena ili gena druge sorte ili vrste. Od ranih devedesetih postoje zakonski propisi Zajednice o GMO-ima. Djelovanje Unije oblikovano je kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš uz poštivanje pravila jedinstvenog tržišta. Unija je usvojila zakonske propise o korištenju, širenju, marketingu i mogućnosti praćenja GMO-a. Također je usvojila mjere za provedbu odredaba o prekograničnom kretanju GMO-a određene Protokolom o biosigurnosti iz Cartagene. Evropska komisija propituje de facto moratorij na marketing i proizvodnju GMO-a unutar Unije koji su 1999. uvele države članice. Ona razmatra mogućnost davanja ponovne dozvole za GMO, uzimajući u obzir načelo opreza, kako se ne bi oštetila evropska industrija, poljoprivreda i istraživanja.

Glasanje kvalifikovanom većinom

Glasanje kvalifikovanom većinom najčešći je način donošenja odluka u Vijeću EU. Pojam kvalifikovana većina odnosi se na broj glasova neophodan da bi Vijeće usvojilo određenu odluku. Za usvajanje određenog prijedloga potrebno je zadovoljiti dva, u nekim slučajevima i tri uslova: 1) 255 od ukupno 345 glasova kojima raspolažu države članice EU, 2) glasovi moraju dolaziti od većine država članica, 3) kvalifikovana većina mora predstavljati barem 62 % stanovništva EU-a (zadovoljavanje tog uslova provjerava se na zahtjev bilo koje od država članica). Za odbijanje prijedloga nužno je postići 88 glasova. Glasanje kvalifikovanom većinom uvedeno je kako bi se omogućilo jednostavnije donošenje odluka u Vijeću EU. Prije njegovog uvođenja usvajanje prijedloga je bilo uslovljeno postizanjem konsenzusa svih država članica o svakom prijedlogu, što je značajno usporavalo i kočilo donošenje odluka u Uniji. S vremenom je glasanje kvalifikovanom većinom prošireno na brojna područja (jedinstveno tržište, privredna i socijalna integracija, sigurnost, zaštita na radu itd.), dok je konsenzus zadržan u „osjetljivim“ područjima (vanjska politika, poreska politika itd.).

Granice Evrope
U ekonomsko-političkom, a ne samo geografskom smislu, pod ovim pojmom se podrazumijeva unutrašnje područje Evropske unije, koje se od osnivanja Zajednice, šest pet puta proširivalo od sjeverozapada prema centralnoj i istočnoj Evropi. Sa stanovišta novih izazova koji su uslijedili raspadom komunizma i proširenjem na osam zemalja bivšeg istočnog bloka, te na Maltu i Kipar, Evropska unija se našla u neminovnom procesu promjena u kojem mora da osmišljava svoje političke, ekonomske, duhovne i kulturološke granice. Na temelju vrlo bogatog iskustva, EU je, posebno od samita u Helsinkiju 1999. godine, odlučna na putu stvaranja Velike, ujedinjene, Evrope, u koju će biti uključene „sve države koje su privržene demokratiji, miru i solidarnosti“.

Grupa 24
Naziv za razvijene zemlje Zapada, a obuhvata članice EU, Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), Sjedinjene Države, Kanadu, Japan, Australiju i Novi Zeland. Grupa se povremeno sastaje, najčešće uoči važnih međunarodnih skupova na kojima se raspravlja o temeljnim pitanjima svjetske privrede i međunarodnih ekonomskih odnosa. Forma djelovanja nije institucionalizirana i nema stalnih organa, niti sjedište.

Grupa 7

Povremeni sastanci na vrhu sedam najrazvijenijih zemalja Zapada, poznatija kao G-7. Potrebu za ovakvim forumom izazvali su veliki privredni poremećaji u vrijeme prvog naftnog šoka iz ranih 70-tih godina i raspada Breton-vudskog monetarnog sistema. Prvi sastanak je održan 1975. godine na inicijativu Francuske. Do 1967. sastajali su se premijeri pet najrazvijenijih država Zapada, a od tada ovoj skupini su se pridružile prvo Italija, a zatim i Kanada, a nivo je s premijera podignut na šefove država. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, u ovo društvo je, u svojstvu pridruženog elana, primljena Rusija i od tada se sve češće koristi termin G-8.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije