Trgovinski ratovi / Hoće li Trumpove carine pogoditi i bh. industriju čelika

28. 03. 2018. u 18:39:00 K. S.

Shares: 4

Američki predsjednik Donald Trump  uveo je prošle sedmice carine na uvozni čelik i aluminij, ali je iz tih odredbi izuzeo Europsku uniju, Argentinu, Australiju, Brazil, Kanadu, Meksiko i Južnu Koreju.

Odluku je američki predsjednik pravdao nacionalnom sigurnošćču. U sporazumu o carinama, nisu uvrštene Kina i Indija.

Upravo Indijska korporacija Arcelor Mittal, vlasnica je i Željezare Zenica, i postavlja se pitanje kako će Trumpova odluka o carinama utjecati na domaću proizvodnju čelika.

Na pitanje Radiosarajeva.ba koje je upućeno kompaniji Arcelor Mittal, odgovoreno nam je da posljednjih nekoliko godina industriju čelika karakteriziraju prekomjerni kapaciteti, visoke razine uvoza i nepravedne trgovine.

Cijenimo napore koje su vlade poduzele kako bi se pozabavile pitanjem nepravednih uvoza u svrhu pružanja ravnopravnih uvjeta. U osnovi, mora se pronaći rješenje za visoke razine prekomjernih kapaciteta koji još postoje. To je osobito važno imajući u vidu prirodu globalne trgovine čelikom”, naveli su iz Arcelor Mittala za Radiosarajevo.ba.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, naša zemlja lanije je izvzela gvožđa i čelika u iznosu od 519,2 miliona KM, dok je uvoz iznosio 562,8 miliona KM. Najviše gvožđda i čelika smo izvozili u Srbiju, Rumuniju i na Kosovo, dok smo uvozili iz Italije, Srbije i Slovenije.

Američki ekonomski eksperti navode da Trumpova politika “Amerika na prvom mjestu”, koja ga je i vodila do odluke o nametanju carina, zapravo predstavlja zamjenu teza.

Prva pogreška je da će se uvođenjem carina na strane proizvode potaknuti građane na kupnju većih količina domaćeg proizvoda.

Ona počiva na pretpostavci da će domaće tržište profitirati nudeći jeftiniju alternativu. Ipak, to može vrijediti samo za proizvode iste kvalitete, a to je vrlo teško postići i ne vrijedi u mnogim sektorima ekonomije.

Naročito za automobile, gdje je pri izboru najvažniji ukus potrošača. Ako neko želi konkretni model BMW-a ili Mercedesa, nešto viša cijena tog automobila neće ga potaknuti da kupi jeftiniji američki automobil.

Druga velika pogreška jest očekivati da će carine i bolja prodaja domaćih proizvoda potaknuti rast domaće ekonomije.

Ako Amerikanci budu kupovali više domaćih proizvoda, a američke kompanije ostvarivale veće profite, zaključuje se da će doći do rasta zapošljavanja, a time i do rasta ekonomije.

Međutim, na svako uvođenje carina zemlje koje su njima pogođene uvode protumjere koje pogađaju izvoznike. Kako je američko tržište okrenuto prema izvozu, to bi moglo snažno pogoditi mnoge sektore.

Njemački institut IFO već je izračunao da bi uvoz iz SAD-a mogao biti smanjen za čak 72 posto.

Rezultat takvog drastičnog pada izvoza mogla bi biti devastacija izvoznog sektora u SAD-u te gubitak miliona radnih mjesta.

Bosanskohercegovačke željezare najviše su vezane za susjedne zemlje, ali svakako da mogu osjećati posljedice nametnih carina u SAD-u dugoročno. Veliki trgovinski partner SAD-a je Europska unija, sa kojom i Bosna i Hercegovina ima vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i sa Kinom, kojoj je upravo Trump uveo carine na čelik. Posljedično, male ekonomije, poput bosanskohercegovačke bit će pred teškim izazovom u trgovinskim ratovima velikih sila.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA