Kako podesiti klimu u automobilu tokom ljetnih dana? Mnogi to rade pogrešno, a može biti opasno

Visoke temperature su često opasne za ljudsko zdravlje. Naročito kritično zna biti u kokpitima automobila kad vrućina opterećuje vozača ili kad vozač pretjera s upotrebom klima-uređaja i radikalno snizi temperaturu.

Opet su nam došle ekstremne temperature, a s njima i veliki problemi. Kada je o visokim temperaturama riječ, posebno je teško u urbanim sredinama u kojima u odnosu na ruralne ipak nema toliko zelenih površina koje mogu ublažiti brzo zagrijavanje tla. U odnosu na rijetke ljude kojima vrućine ne smetaju, većina ih teško podnosi, bez obzira na to je li riječ o suhim i vrućim ili (pre)toplim i vlažnim danima.

Istraživanja pokazuju da zbog vremena pati čak 80 posto ljudi koji se ne mogu prilagoditi njegovim čudima, a posebno kada se ljeti živa u termometru sve češće penje i do 40 stepeni, pa i više. Najprije su tada osjetljiviji hronični bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Kako bi se izbjegli mogući zdravstveni problemi zbog vremenskih uvjeta ljeti, ljekari ističu da se vremenu treba prilagoditi i naučiti se ponašati u skladu s njime.

Trending

FIFA drastično povećala cijene ulaznica za Svjetsko prvenstvo, uvedene nove najskuplje kategorije

Prema riječima ljekara, adaptacijske reakcije čovjekovog organizma združene su s vremenskim promjenama pa se shodno tome i manifestiraju. U vrijeme naglih promjena vremena, kažu, može doći i do promjena krvnog pristiska, pulsa, kao i acidobaznog statusa u tijelu.

To može utjecati na stanje svijesti, pojavu bolova u prsima, a kod srčanih bolesnika i do težih stanja (infarkt). Takozvani meteorološki stres izazvan visokim vrućinama može ponajprije kod ljudi s koronarnim bolestima biti provokativan faktor postojećeg oboljenja.

Visoke temperature zraka i duža izloženost vrućinama uz neodgovarajuću zaštitu (svijetlija odjeća, šešir sa širokim obodom, kapa, rad u sjeni) nerijetko dovode do poremećaja ravnoteže organizma i kod zdravih osoba. Najčešće su to toplotni grčevi, odnosno grčevi voljnih mišića ruku i nogu koji se javljaju zbog fizičkog opterećenja po vrućini.

Tokom ljetnih vrućina upravo su klima–uređaji zahvalni u vozilima jer se u njima visoke temperature gotovo duplaju. Zbog toga ljekari upozoravaju vozače da se u takvim situacijama moraju pridržavati pravila ponašanja kako ne bi ugrozili svoje i zdravlje saputnika. Ako je u automobilu uključen klima–uređaj, treba voditi računa da razlika između vanjske i temperature u vozilu ne bude viša od pet stepeni kako se ne bi izazvao temperaturni šok organizma.

Većina je ljudi sklona tokom pasjih vrućina prostor vozila, ali i stanovanja rashlađivati s više od deset stepeni razlike, što nije bezazleno. Ponajprije jer se organizam fiziološki ne može brzo adaptirati na temperaturni stres ako se naprimjer s dvadesetak stepeni u automobilu izađe na vrući asfalt i plus 40. Mogu se tada kao reakcija javiti lupanje srca, slabost, drhtavica, omaglica i drugo.

U takvim slučajevima odmah treba potražiti sjenovito mjesto, sjesti i popiti vodu laganim gutljajima, a bočice negazirane vode ili nezaslađenog (hladnog) čaja ljeti uvijek treba imati uz sebe. Prije izlaska iz vozila treba malo otvoriti prozor(e) i pričekati da se organizam “istemperira“ i najbezbolnije prilagodi vremenu. S klima–uređajima treba paziti da tokom vožnje zrak ne ispuhuju direktno prema (su)vozačevim očima jer lako dolazi do njihove, odnosno upale sinusa i uha.

Vozači također trebaju imati na umu da tokom visokih temperatura vozilo stvara efekt staklenika jer je izloženo sunčevim zrakama pa se unutrašnjost brže zagrijava, a to može dovesti do opekotina kroz vjetrobransko, ali i kroz stakla od ostalih vrata vozila. Na prometnicama i vožnji na otvorenoj cesti vozačima je značajna pomoć klimatizacija, ali kada je o parkiranju riječ, koliko god je moguće treba potražiti sjenovito mjesto jer temperatura u vozilu koje je izloženo suncu u nekoliko sati može dosegnuti i točku ključanja, piše Automobili.hr.

Ni boja vozila ljeti nije beznačajna pa će crni i automobili tamnijih nijansi u odnosu na bijele i(li) pastelne varijante prije “zakuhati“. Veće razlike ipak neće biti ako i svijetlija vozila na suncu duže stoje. Kako bi spriječili moguće opekotine od pregrijanog volana i ploče s instrumentima, svrsishodno je koristiti vjetrobranski suncobran i navlaku za volan. Ako ih nemate, nastojte potonje prije nego što izađete iz vozila prekriti bijelom pamučnom plahtom ili peškirom, a svijetlijom tkaninom prekrijte i ostala sjedala jer u slučaju kožnih presvlaka mogu se dobiti opekline. Zato je potrebno u vozilu imati i kremu protiv opekotina, a uvijek vodite računa da ljeti u vozilu imate dovoljno pitke tekućine, kutiju slanih krekera i, ako je moguće, prijenosni (ručni) frižider.

Pod pretpostavkom da tokom ljetnih vrućina sjedate u automobil koji nema klimu, a nije stajao na užarenom suncu, ljekari savjetuju da prvo otvorite sva vrata i prozračite vozilo. U drugom slučaju može vam se tokom vožnje javiti osjećaj iscrpljenosti, glavobolje, mučnine, omaglice, dvostrukog vida, lupanja srca…  U takvom stanju, koliko je moguće prije, potražite sjenovito mjesto, zaustavite vozilo i prvo lagano rashladite organizam. Pomoći će tada vlažni peškiri kojima nakratko treba rashladiti čelo, vrat, ali i podlaktice.