Europska automobilska industrija u krizi: VW i drugi proizvođači razmišljaju o zatvaranju tvornica?

Europskoj automobilskoj industriji ne ide dobro - prodaje se manje automobila nego što se očekivalo, a većina novih električnih modela ostaje neprodana. Ne prijeti zatvaranje samo Volkswagenovih tvornica - Renault i Stellantisova marka Fiat također proizvode znatno više automobila nego što ih mogu prodati.

Prema istraživanjima Bloomberg Intelligencea, svaka treća europska tvornica BMW-a, Mercedesa, Stellantisa, Renaulta i Volkswagena ne radi punim kapacitetom. U nekim tvornicama ne proizvodi se niti polovica automobila koje bi mogle sići s trake. Posebno loše izgleda u Stellantisovoj tvornici Mirafiori u Torinu, gdje se proizvodi potpuno električni Fiat 500e. Proizvodnja je tamo pala za više od 60 posto u prvoj polovici 2024. godine. Čak je i Audijeva tvornica u Belgiji pod prijetnjom zatvaranja, gdje se proizvodi skupi Q8 e-tron.

Europski fenomen

Problemi s prodajom dovode u opasnost i Renaultovu tvornici u Douaiju, na sjeveru Francuske, jednako kao i Volkswagenovu tvornicu u Dresdenu. Električni automobili koji se tamo proizvode jedva nalaze kupce, a proizvođači bilježe gubitke.

Trending

Radnički se oglasio nakon divljačkog napada Lalatovića: 'Feđa Dudić je gospodin, ponosni smo'

"Usred smo strukturnih promjena", kaže  za DW glavni ekonomist ING-banke, Carsten Brzeski. To se ne odnosi samo na VW, već na cijelu automobilsku industriju. "I, naravno, vidimo da ovaj međunarodni trend prema većoj elektrifikaciji također dovodi do veće konkurencije", naglašava Brzeski.

Posebno iz Kine raste pritisak na europske proizvođače automobila. Uprkos kaznenim carinama EU-a na električne automobile iz Kine, kineski proizvođači odlučni su trajno se etablirati na tržištu EU-a.

Uz Geelyjevu marku Lynk & Co i firme kao što su Chery, Great Wall Motor ili BYD planiraju ubuduće proizvoditi električne automobile u vlastitim tvornicama u Europi.

Jesu li menadžeri automobila podbacili?

Zašto su europski proizvođači automobila u tako teškom položaju kad je riječ o prelasku na električna vozila? Jesu li menadžeri, za razliku od svojih kolega u Kini, naprosto propustili priliku?

Objašnjenje nije tako jednostavno, objašnjava Carsten Brzeski, automobilska industrija se suočava s mnogim problemima istovremeno. Ali u tom se sektoru posebno dobro vidi fenomen jačanja međunarodne konkurencije i smanjenje konkurentnosti Europljana.

Hans-Werner Sinn, dugogodišnji predsjednik münchenskog Ifo instituta za praćenje ekonomskih trendova, ne vidi to kao neuspjeh menadžmenta. "Ne može se reći da je netko ovdje prespavao tržišni trend, bilo da je riječ o Volkswagenu ili drugima. No nije prepoznato - i to je možda onda propust - koliko različito brzo i temeljito djeluju politike u Kini i Europi", kaže on u intervjuu za DW.

Europski Zeleni plan, zabrana motora s unutarnjim izgaranjem u EU-u od 2035. godine, i sve restriktivnija pravila o emisijama ispušnih plinova za vozila, drastično su promijenili tržišna pravila u kratkom vremenu i usmjerili industriju prema politički motiviranoj transformaciji, na čijem bi kraju, ukoliko ne bi bilo korekcija, svi bili gubitnici, tvrdi Sinn. Nakon skandala s dizelom, motori s unutarnjim izgaranjem bili su pod velikim pritiskom, a automobilska industrija se našla u defanzivi.

U Kini i Francuskoj povećanje proizvodnje električnih automobila viđeno je kao prilika da se prekine tehnološka dominacija njemačkih proizvođača automobila s motorima na unutarnje izgaranje, kaže Sinn. No, u međuvremenu, i u zemljama poput Francuske ili Italije dolazi do promjene mišljenja, jer su shvatili da će prvenstveno Kinezi imati koristi od naglog prelaska na električna vozila.

Tu su se pojavile političke nejasnoće, kaže Carsten Brzeski. "Šta je s motorima s unutarnjim izgaranjem? Hoće li ostati ili ne? Kada će se ukinuti? Hoće li se rok produžiti ili ne?" Posebno nezgodna bila je odluka njemačke vlade da ukine poticaje za električna vozila krajem 2023. godine, dodaje Brzeski. Nije čudo da proizvođači ne mogu prodati svoja električna vozila.

Ugrožen prosperitet

Za glavnog ekonomista ING-a, Brzeskog, nema sumnje da kriza automobilske industrije u Njemačkoj i Europi ugrožava dosadašnji prosperitet. Samo u Njemačkoj, automobilska industrija, zajedno s dobavljačima i svim drugim kompanijama koje su neizravno povezane s poslovanjem automobilske industrije, čini sedam do osam posto gospodarske aktivnosti.

Kako onda spasiti što više posebno dobro plaćenih radnih mjesta u industriji i zadržati prosperitet vezan s proizvodnjom automobila?

Zalaganje za Međunarodni klimatski klub

Minhenski ekonomist Sinn zalaže se za klimatski klub najvećih emitera CO2, ideju koju je predložio i njemački kancelar Olaf Scholz. Svi važni akteri, poput Kine, Indije, Brazila, SAD-a i EU-a, trebali bi ograničiti poticanje i korištenje fosilnih goriva. Ta ideja dobitnika, koju je formulirao dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju William Nordhaus iz SAD-a, mogla bi pomoći klimi, vjeruje Sinn. Sve ostalo bilo bi "mračna centralizirana politika, koja uopće ne pripada tržišnom gospodarstvu."

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.