Zašto se sukob Izraela i Hezbollaha ponovo zaoštrava?

Raketni napad na Golansku visoravan, koju je okupirao Izrael, produbio je zabrinutosti da Izrael i libanska grupa koju podržava Iran, Hezbollah, mogu upasti u rat za koji su obje strane ranije govorile da žele da izbjegnu. Međutim, i jedna i druga strana su također rekle da su spremne za rat ako do njega dođe. Zašto?, piše Radio Slobodna Evropa.

Izrael je u subotu 27. jula, rekao da će napasti Hezbollah nakon što ga je optužio da je izveo raketni napad u kojem je poginulo 12 djece i tinejdžera na fudbalskom terenu na Golanskoj visoravni pod okupacijom Izraela.

Hezbollah je negirao odgovornost za napad na Majdal Shams, najsmrtonosniji napad koji se desio na teritoriji Izraela ili na teritorije koje je Izrael aneksirao, od napada Hamasa na južni Izrael nakon kojeg je 7. oktobra počeo sukob u Gazi.

Hamas koji je na listi terorističkih organizacija Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, pokrenuo je napad na Izrael kada je nastradalo više od 1.200 ljudi, dok je 250 odvedeno kao taoci. Izrael je nakon toga pokrenuo vojnu ofanzivu na Pojas Gaze gdje je do kraja jula 2024. poginulo više od 30.000 ljudi.

Proiranski libanski Hezbollah, podržava Hamas i od izbijanja sukoba u Gazi neprijateljstvo ove militantne grupe sa Izraelom se dodatno produbilo.

Šta je razlog sukoba?

Hezbollah je počeo da razmjenjuje vatru sa Izraelom od 8. oktobra, dan nakon što je palestinska militantna grupa Hamas napala zajednice na jugu Izraela i tako izazvala rat u Gazi.

Hezbollah, saveznik Hamasa, navodi da njegovi napadi imaju za cilj podršku Palestincima koji su na udaru izraelskih bombardovanja u Gazi.

Rat u Gazi je privukao milicije i militantne frakcije koje podržava Iran u cijeloj regiji Bliskog istoka. Hezbollah se uveliko smatra najjačim članom mreže koju podržava Iran, a koja je poznata pod imenom "Osovina otpora".

Hezbollah je više puta ponavljao da neće prestati sa napadima na Izrael osim ako primirje u Gazi ne stupi na snagu.

[twitter]https://twitter.com/MattWallace888/status/1818364270012248280[/twitter]

Iako je povezan sa Gazom, sukob Izraela i Hezbollaha ima svoju dinamiku.

Izrael i Hezbollah su vodili brojne ratove. Posljednji je bio 2006. godine.

Izrael je dugo smatrao Hezbollah kao najveću prijetnju na svojim granicama i bio je duboko uznemiren njegovim rastućim arsenalom i uporištem koje je uspostavio u Siriji.

Ideologija Hezbollaha uveliko se definiše u odnosu na konflikt sa Izraelom. Osnovala ga je Iranska revolucionarna garda 1982. godine kako bi se borio protiv izraelskih snaga koje su okupirale Liban te godine. Gerilski rat, vođen je godinama i primorao je Izrael da se povuče sa juga Libana 2000. godine.

Hezbollah smatra da je Izrael nezakonita država osnovana na okupiranoj palestinskoj zemlji i želi da nestane.

Koliki je uticaj konflikta do sada?

Tekući konflikt je već uzeo danak na obje strane.

Desetine hiljada ljudi na obje strane granice je prisiljeno da napuste svoje domove. Izraelski vazdušni napadi gađali su područja gdje djeluje Hezbollah u južnom Libanu i dolinu Beka u blizini granice sa Sirijom.

Izrael je također povremeno napadao i drugdje, a u njegovim napadima je 2. januara u Beirutu poginuo visoki komandir Hamasa.

U izraelskim napadima je poginulo oko 350 boraca Hezbollaha u Libanu i više od 100 civila, uključujući medicineske radnike, djecu i novinare, kako navode sigurnosni i medicinski izvori kako je zabilježila agencija Reuters.

Izraelska vojska je saopćila da je nakon subotnjeg napada broj poginulih civila u napadima Hezbollaha porastao na 23 od oktobra, zajedno sa najmanje 17 vojnika. Hezbollah je negirao da je odgovoran za napad.

U Izraelu je raseljavanje tolikog broja Izraelaca veliko političko pitanje. Zvaničnici su se nadali da će moći da odu kući za školsku godinu koja počinje 1. septembra, ali je to izgledalo sve manje vjerovatno kako se sukob nastavlja.

Da li se sukob može dalje pogoršati?

Da, i to dosta. Uprkos žestini neprijateljstava, trenutni intenzitet se i dalje smatra kao relativno ograničena konfrontacija.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je u decembru da će Beirut biti pretvoren "u Gazu" ako Hezbollah započne opšti rat.

Hezbollah je ranije signalizirao da ne nastoji da proširi sukob, a također je rekao da je spreman da se bori u svakom ratu koji mu bude nametnut i upozorio da je do sada koristio samo mali dio svojih kapaciteta.

[twitter]https://twitter.com/TPV_John/status/1818359514678153294[/twitter]

Bilo kakav potez Izraela koji bi vodio ka proširivanju konflikta naišao bi na "razaranje, uništenje i raseljavanje" u Izraelu, rekao je zamjenik lidera Hezbollaha Šeik Naim Kasem u intervjuu za Al Jezeeru u junu.

Prošli ratovi su nanijeli veliku štetu.

Izraelski udari su 2006. godine sravnili velika područja južnih predgrađa Beiruta pod kontrolom Hezbollaha, srušili aerodrom u Beirutu i pogodili puteve, mostove i drugu infrastrukturu. Skoro milion ljudi u Libanu napustilo je svoje domove.

U Izraelu je udar uključivao 300.000 ljudi koji su bježali iz svojih domova da bi izbjegli rakete Hezbolaha, a oko 2.000 kuća je uništeno.

Hezbollah ima daleko veći arsenal oružja nego 2006. godine, uključujući rakete za koje kaže da mogu pogoditi sve dijelove Izraela.

Od oktobra i nove eskalacije, demonstrirao je napredak u naoružanju, obarajući izraelske bespilotne letjelice, lansirajući sopstvene eksplozivne dronove na Izrael i ispaljujući sofisticiranije navođene rakete.

U prošlosti su izraelske trupe više puta napadale Liban, stižući čak do Bejruta u invaziji 1982. koja je imala za cilj da slomi palestinske gerilce sa sjedištem u Libanu.

Da li je moguće izbjeći eskalaciju?

Mnogo će zavisiti od onoga što se dešava u Gazi, gdje su propali napori da se postigne prekid vatre i vrate taoci. Prekid vatre u Gazi bi mogao da pomogne da dođe do brze deeskalacije i pada tenzija na jugu Libana.

Sjedinjene Države koje Hezbollah smatraju terorističkom grupom, u središtu su diplomatskih napora s ciljem da se olabavi konflikt.

Hezbollah je signalizirao svoju moguću otvorenost za dogovor koji bi išao u korist Libana, ali je također rekao da ne može biti diskusije sve dok Izrael ne zaustavi ofanzivu u Gazi.

Izrael je također rekao da preferira postizanje diplomatskog dogovora koji bi vratio sigurnost na sjeveru, ali je također rekao da je spreman za vojnu ofanzivu kako bi postigao isti cilj.

Američki zvaničnik koji je u centru diplomatskih kontakata i dešavanja, Amos Hochstein, posredovao je u diplomatskom dogovoru koji je imao malo izgleda između Libana i Izraela 2022. godine oko njihove sporne morske granice.

Hochstein je 30. maja rekao da ne očekuje mir između Hezbolaha i Izraela, ali da bi obostrano razumijevanje moglo da umanji dio podsticaja na sukob i uspostavi priznatu granicu između Libana i Izraela.

Francuski prijedlog koji je predat Beirutu u februaru uključivao je povlačenje elitnih boraca Hezbollaha na 10 km od granice i pregovore u cilju rješavanja sporova oko kopnene granice.