Vladimir Putin sprema bombaške napade u Europi?

Vladimir Putin planira nasilne sabotažne napade u Evropi, uključujući bombaške napade i podmetanje požara, kao dio agresivne strategije protiv Zapada, prema evropskim obavještajnim agencijama.

Novi dokazi ukazuju da Rusija pojačava svoje tajne operacije, pripremajući se za bombaške napade, podmetanjem požara i oštećenje ključne infrastrukture na europskom tlu, potencijalno stavljajući civile u opasnost.

Šef njemačke domaće obavještajne službe, Thomas Haldenwang, istakao je rastuću prijetnju, napominjući da je spremnost Rusije za izvođenje sabotaža značajno porasla. "Procjenjujemo da je rizik od državno kontroliranih akata sabotaže značajno povećan", rekao je na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji. Ova izjava došla je neposredno nakon što su njemačke vlasti u Bavarskoj uhapsile dva njemačko-ruska državljanina zbog navodnog planiranja napada na vojne i logističke lokacije u Njemačkoj u ime Rusije.

Slični incidenti dogodili su se i drugdje u Europi. U Ujedinjenom Kraljevstvu, dvojica muškaraca optužena su za podmetanje požara u skladištu u kojem je bila pomoć za Ukrajinu, navodno djelujući u ime Rusije, prenosi Express. U Švedskoj, sigurnosne službe istražuju niz iskliznuća željeznica, sumnjajući na rusku sabotažu.

Unutrašnja sigurnosna služba Estonije optužila je ruske operativce za napad na automobil svog ministra unutrašnjih poslova, te napade na auta novinara. Dok je Ministarstvo odbrane Francuske upozorilo je na potencijalnu rusku sabotažu koja cilja vojne lokacije.

Porast pokušaja sabotaže poklapa se s širim obrascem ruske agresije, uključujući kampanje dezinformacija i hakiranja. Nakon hakiranja 2023. godine koje je ciljalo Socijaldemokratsku partiju njemačkog kancelara Olafa Scholza, Njemačka je obećala posljedice za Moskvu, uz podršku EU i NATO-a.

Unatoč ovim događajima, puni opseg ruskih namjera ostaje nejasan. Neki stručnjaci, poput Keira Gilesa iz Chatham House-a, sugeriraju da ruske obavještajne aktivnosti odražavaju mješavinu faktora, uključujući želju da se poremeti europska stabilnost i potrebu za ponovnim uspostavljanjem ruskih špijunskih mreža nakon značajnih udaraca, poput progonstva više od 600 ruskih obavještajnih službenika nakon invazije na Ukrajinu.