UN-ova skupština izglasala trenutačno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine

Opća skupština UN-a izglasala je jučer glasovima 141 zemlje rezoluciju kojom traži "trenutačno" povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine i prekid ratnih djelovanja, čime je uoči obilježavanja prve godišnjice agresije poslala snažnu poruku izolacije Rusije na međunarodnoj sceni.

Za rezoluciju kojom se traži "sveobuhvatan, pravedan i trajni mir" glasala je 141 država, 32 su bile suzdržane, a šest ih se pridružilo Rusiji glasajući protiv.

Time je Opća skupština UN-a nadmoćno izolirala Rusiju, izglasavši rezoluciju uoči prve godišnjice invazije koju je Rusija počela 24. februara 2022.

Tekst je izglasan samo dan nakon posjete kineskog šefa diplomacije Moskvi, gdje je obećao dublje partnerstvo s Rusijom. Kina se suzdržala od glasanja, što je četvrti put da je tako postupila otkako je Rusija počela agresiju na Ukrajinu.

Protiv rezolucije glasali su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva. Među suzdržanima su osim Kine bili i Indija, Alžir, Južna Afrika, Etiopija, Iran, Kazahstan, Uzbekistan, Vijetnam i Pakistan te još 22 zemlje.

Rezolucija je izglasana prvog dana dvodnevnog zasjedanja pošto su se ranije Općoj skupštini obratiti deseci visokih dužnosnika, uključujući američkog državnog sekretara Antonya Blinkena, britanskog ministra vanjskih poslova Jamesa Cleverlyja i njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock te hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je rekao da je hrvatska borba za slobodu trajala duge četiri godine i upozorio: "Nemojmo da i Ukrajina toliko dugo čeka na slobodu."

Snažan rezultat glasanja važan je jer opovrgava sumnje da postoji zamor ratom i da slabi podrška Kijevu u nekim dijelovima svijeta, posebice onima koji ovise o ruskim energentima.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba jučer je optužio Moskvu da je počinila "genocid" prisilnim deportacijama ukrajinske djece u Rusiju.

Ruski ambasador pri UN-u optužio je Njemačku i Zapad da u sukobu u Ukrajini imaju motive slične onima u Drugom svjetskom ratu.

"Njemački tenkovi ponovno će ubijati Ruse", rekao je, misleći na borbene tenkove Leopard njemačke proizvodnje koje je nekoliko europskih zemalja obećalo poslati Kijevu.

Njemački kancelar Olaf Scholz, koji u subotu putuje u Indiju kako bi pridobio podršku te zemlje za Ukrajinu, u intervjuu je kazao da ga nimalo ne obeshrabruju znakovi da velika ekonomija u usponu oklijevaju osuditi rusku agresiju i zaključio je da "je tek nekoliko država na ruskoj strani".

Proteklih mjeseci naveliko se raspravljalo koliko daleko bi trebala ići rezolucija UN-a u povodu godišnjice rata. Kijev je radio na rezolucijama u kojima se spominje sud za ratne zločine, kao i na tekstu koji bi mirovni plan od 10 koraka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pretvorio u dokument UN-a, prema UN-ovim izvorima. Od obje se ideje odustalo.