Umjetnik koristio pepeo od požara umjesto boja za mural: Upozorio na krčenje šuma

Brazilski ulični umjetnik Mundano je za svoj najnoviji mural koristio pepeo od šumskih požara kao i blato koje je nastalo od poplava u Brazilu, a sve to kako bi pozvao na prekid krčenja šuma.

Mural je otvoren u srijedu, 23. oktobra, na strani zgrade visoke 11 spratova u centru najvećeg grada Latinske Amerike, obogaćujući veliku kolekciji grafita u Sao Paulu.

Rad veličine 48 metara sa 30 metara prikazuje panjeve spaljene šume i lice domorodačke žene koja drži znak na engleskom jeziku sa natpisom: "Stop the Destruction" (Zaustavite uništavanje). Mural je oslikan bojama napravljenim od pepela šumskih požara u Brazilu, uključujući Amazon, gdje su velike površine kišne šume uništene nedavnim požarima u najgoroj suši zabilježenoj do sada.

Mundano je za Reuters rekao da je također koristio blato sa masovnih poplava u južnom Brazilu ranije ove godine.

Žena prikazana na muralu je domorodačka liderka Alessandra Korap Munduruku, koja je vodila uspešnu kampanju protiv multinacionalnih rudarskih kompanija koje su istraživale na područjima njenog plemena u Amazonu, zbog čega je 2023. godine osvojila Goldmanovu nagradu za zaštitu životne sredine.

Mundano je rekao da je njegov mural protest protiv kompanija koje su gurnule agrarnu granicu u kišnu šumu Amazona sa velikim plantažama soje i stočarstvom, što je Brazil učinilo jednim od najvećih izvoznika hrane na svijetu.

Pored pepela i blata, Mundano je koristio glinu sa domorodačkih rezervata koji su se borili za priznavanje svojih prava na zemlju, često u sukobu sa farmerima. Mural takođe sadrži boje napravljene od urucuma, crvenog tropskog voća koje koriste kao boju za tijelo domorodačka plemena Amazona.

"Ovo je možda najveći mural ikada napravljen sa prirodnim pigmentima", rekao je Mundano. "Imena koja ovde pišemo su imena milijardera koji i dalje žive u modelu zasnovanom na uništavanju ekosistema i doprinose klimatskoj krizi," dodao je.

Mural je rezultat saradnje sa nevladinom organizacijom za zaštitu prirode Stand.earth, koja je finansirala projekat.