Ukrajinski proboj u Rusiju ne posustaje: Da li je konačno poznat cilj ove akcije?

Šta god tko govorio, ali rat u Ukrajini, koji se sada prelio i na Rusiju se, nakon punih 900 dana, je eskalirao u novom pravcu.

Borbe su se rasplamsale i može se smatrati da rat ulazi u novu fazu, bez obzira kako završila operacija ukrajinske vojske u regiji Kursk. Pogotovo jer ni nakon šest dana Rusija nije uspjela zaustaviti proboj jer su, navode ukrajinski mediji, ušli i u treću regiju Kurske oblasti - Belovsku, mada ruski izvori govori da je došlo do zastoja u napredovanju. Rusi još uvijek na taj teren nisu dopremili sve potrebne snage, mada ruski mediji već danima navode kako su "tenkovi i regularne snage" već upućene na teren, a po prvi put, neki ruski mediji i političari koriste termin "ukrajinska invazija".

Istovremeno, ruski prorežimski telegram kanal VČK -OGPU (bivši Wagnerov kanal) javlja kako se ukrajinska vojska sada grupira i na granici s Belgorodskom oblasti, a neki već javljaju da su Ukrajinci i ušli i na tom području na teritorij Rusije. Neki analitičari smatraju da je to tek "pokušaj odvlačenje ili zavaravanja protivnika".

Rusi su proglasili izvanredno stanje u tri regije Belgorod, Brjansk i Kursk. Dok u Kijevu, pomalo euforično, govore da se već sada može o govoriti o ratu "do i nakon Kurska", u isto vrijeme ruski prorežimski mediji pišu kako "Zelenskog kurska avantura neće spasiti" te da će Ukrajinci tek sada osjetiti pravu snagu ruske vojske.

Kao ilustraciju toga, ruski mediji objavljuju priopćenje ruskog ministarstva odbrane, u koje se navodi se da je na frontu u Sumskoj oblasti,(ukrajinska regija koja graniči s Kurskom) upotrebljena bomba FAB -3000 teška tri tone, a napadnut je i sam grad Sumi, najjače od početka rata, a raketiran je i Kijev.

S druge strane, pokazalo se da i s relativno malim snagama (s manje od 4 hiljade vojnika) Ukrajinci mogu zadati, ne samo značajni vojni, nego i politički i psihološki udarac Rusima, odnosno Vladimiru Putinu. Ušli su čak 35 km u dubinu, a prema nekim informacijama, Ukrajinci su počeli s ukopavanjem.

Rusi su se sada, nakon dvije i po godine suočili s potpuno, za njih, novom situacijom, jer je rat došao na njihova vrata, bez obzira na to što je to na 500 km od Moskve. Osim toga, popriličnog haosa koji je zavladao, čak i ruski mediji ne mogu sakriti da je evakuirano čak 76, a neki govore i o 80 hiljada ljudi te da zbog toga i kasni dovoz ruskih snaga u regiju.

Svrha je ‘rastegnuti‘ ruske snage

Svrha ove ofenzive je "rastegnuti" ruske snage i "destabilizirati" Rusiju, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik za AFP. Ukrajinski dužnosnik je istaknuo - Mi smo u ofenzivi. Cilj je raširiti položaje neprijatelja, nanijeti im maksimalne gubitke i destabilizirati situaciju u Rusiji, tako da se i u ruskoj javnosti stvori dojam da ona nije u stanju zaštititi vlastitu granicu".

Osim, ulaska u novu fazu rata, ovaj napad bi mogao, ojačati diplomatsku poziciju Ukrajine, a istodobno potkopan je "Putinov autoritet" i na domaćoj i na globalnoj sceni. Ovo bi moglo, možda, ubrzati pregovarački proces, mada poznavajući Putinovu narav i njegov imperijalni način razmišljanja, možda su u ovom trenutku, upravo zbog ovog napada, pregovori dalje nego li su ikada bili. Putin sigurno neće pristati na pregovore dok su na njegovom području ukrajinski vojnici. On želi za sebe potpuno "čistu" pregovaračku poziciju koja će, kako je on nebrojeno puta i ponovio - "biti po njegovim uslovima", a sada ih on ne može diktirati, a i onaj dio radikalne javnosti, koji već ionako, "traži glave odgovornih", ne bi pristao, jer bi to značio popuštanje Putina, a on to sebi ne može/ne smije dopustiti.

Kako smo već pisali, ovaj napad uz vojno-politički ima i šta je u ovoj situaciji, možda i najvažnije, značajni psihološki moment i za Ukrajince i za Ruse. Ukrajincima diže moral bez obzira na konačni ishod, jer je pokazao da još imaju snage i to u trenutku kada se govorilo da je Ukrajincima najvažnije očuvati sadašnju liniju fronta u usporiti rusko napredovanje, a Rusi su se suočili s činjenicom da ovo ipak nije "specijalna vojna operacija", koja se većine stanovnika ne tiče, nego pravi rat koji je sada udario i po njima.

Neki čak nagađaju da bi Putin, s obzirom na situaciju, konačno mogao i formalno "objaviti rat Ukrajini", što on izbjegava od njegovog početka u februaru 2022 godine. U svakom slučaju narušen je onaj proruski "narativ" da se "Rusija ne može pobijediti, jer su na njoj zube slomili i Napoleon i Hitler" (zanemaruje se recimo da su doživjeli poraze od Japana, Poljske i Afganistana). Da bi rat mogao dodatno eskalirati, pokazuje i reakcija bjeloruskog nelegitimnog predsjednika Aleksandra Lukašenka, koji je objavio da je nad bjeloruskim teritorijem srušeno nekoliko dronova koji su "doletjeli iz Ukrajine", što smatra "neprijateljskim činom".

Lukašenko naredio ‘jačanje trupa‘

Istodobno bjeloruski ministar odbrane Viktor Hrenin rekao je kakao je Lukašenko naredio "jačanje trupa na taktičkim smjerovima Gomel i Mozir kako bi se odgovorilo na moguće provokacije". Šef bjeloruskog ministarstva odbrane rekao je da se višecijevni raketni sistemi Polonez te ruski sistemi Iskander također raspoređuju na granici s Ukrajinom.

Doduše, da je to već učinjeno, govorilo se već prije više od mjesec dana. U julu je promatračka skupina "Belaruski Gajun" izvijestila da su ruski dronovi " u više navrata" letjeli preko Bjelorusije na Ukrajinu. Neki analitičari, smatraju da je Lukašenko dobio naputak iz Moskve, da ponovno stvara napetosti na ukrajinskoj granici i stvara atmosferu mogućeg bjeloruskog uključenja u rat ("kao odgovor na ukrajinske provokacije i napade") kakao bi rasteretili istočni dio ratišta, a pogotovo sada kada su Ukrajinci upali na područje Rusije.

Napomenimo, da je Kijev na svega 150 km od bjeloruske granice i da je tamo već raspoređeno nekoliko hiljada ruskih vojnika, te sistemi Iskander te S 400, a podsjetimo da se nedavno šef generalštaba bjeloruske armije, general Pavel Muravejko, pohvalio da su "bjeloruski vojnici naučili rukovati ruskim nestrateškim nuklearnim oružjem", koje je, podsjetimo, Rusija rasporedila u Bjelorusiji još početkom 2024. godine, čime su je učinili "nuklearnom državom". Bjelorusija je zbog toga "ažurirala" i svoju vojnu doktrinu, a Lukašenko je zaprijetio da će ga "uporabiti ako Bjelorusija bude u opasnosti".

Da u Moskvi još vlada zbrka, govori i to da je počela kružiti navodna ponuda glasnogovornice ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Marije Zaharove da je Rusija sprema Ukrajincima vratiti, najveću svjetsku nuklearku Zaporižje, ako oni odustanu od napada i zauzimanja kurske nuklearke u gradu Kurčatovu. Ukrajinci se navodno nalaze na nekih 30 km od elektrane, koja inače napaja strujom cijeli jugozapadni dio Rusije, a ionako, piše Komersant, dobar dio Kurske, a i nekih susjednih regija nema struju ili ima poteškoća s opskrbom. Struje nema ni u samom gradu Kurčatovu, gdje se nuklearka nalazi.

Iz ruskog ministarstva vanjskih poslova javljeno je kako je objava Marije Zaharove "fake news" te da nema ni govora o "takvoj trampi". Bez obzira na to moskovski Komersant piše kako je generalni direktor Rosatoma (institucije koja je zadužena za ruski nuklearni program i energiju) Aleksej Lihačov razgovarao sa šefom Međunarodne agencije za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency, IAEA) Rafaelom Grossijem te, kako navodi list, "upozorio da djelovanje ukrajinske vojske izravno ugrožava ne samo Kursku NE, nego i dovodi u opasnost "razvoj svjetske nuklearne energetike". Ruski prorežimski mediji, upravo "toj opasnosti" pridaju najveću pažnju, nastojeći stvoriti atmosferu "straha od moguće nuklearne katastrofe", napominjući da će "ako s eto dogodi - Ukrajina snositi odgovornost", piše Jutarnji List.