Udio žena na visokim pozicijama: Više šefica na istoku nego na zapadu Njemačke

Aktuelna studija Univerziteta Zeppelin u Friedrichshafenu bavila se pitanjem koliko je veliki udio žena-menadžerki u državnim preduzećima u 69 njemačkih gradova. Autori istraživanja dolaze do zaključka koji u fokus stavlja Istok Njemačke.

Gradovi u istočnoj Njemačkoj imaju najveći udio žena u vrhu menadžmenta: u Tiringiji (26,6 posto), Saksoniji-Anhalt (26,5 posto), Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji (25,2 posto) i Brandenburgu (24,5 posto).

Više od polovine od ukupno 69 anketiranih gradova, sa ženama na više od 30 posto najviših rukovodećih pozicija, nalazi se u istočnoj Njemačkoj.

Žene na visokim nivoima

Posebno pada u oči da gradovi pokrajina, koje leže u istočnoj Njemačkoj, pokazuju nadprosječne vrijednosti. Pokrajine istočne Njemačke (bez Berlina) imaju ukupno 23,0 posto žena a sa Berlinom 25,8 posto žena na visokim pozicijama.

Nasuprot tome, udio žena na najvišim funkcijama u pokrajinama na zapadu Njemačke bez Hamburga i Bremena iznosi 17,2 posto, s tim što dvije pokrajine bilježe nešto veći postotak - naime 18,9 odsto. Sve u svemu, postoji "primjetljiv jaz između Istoka i Zapada", konstatuju istraživači iz Baden-Württemberga.

Friederike Theile je direktorica Vijeća žena u Tiringiji. Ova sociologinja nije iznenađena rezultatima studije: "Brojke se poklapaju sa onim što i sama vidim." Kultura rada u Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj je različita. "Više žena radi puno radno vrijeme na Istoku. To također znači da se češće nalaze na rukovodećim pozicijama."

A više pozicije u kompanijama nisu baš moguće sa skraćenim radnim vremenom. Ona dalje kaže: "Godine 1989. DDR je bio na vrhu u svijetu po udjelu žena koje su radile.To i danas ima uticaja. Brakovi sa domaćicama, odnosno ženama koje ne idu na posao, nisu bili posebno rasprostranjeni na Istoku."

Žene kao dio top-menadžmenta

U svih 16 njemačkih pokrajina analizirani su podaci iz 69 gradova i 1.430 kompanija sa 2.089 žena-menadžera u vodećim tijelima kao što su uprava, izvršni organi i upravni odbor. Pored glavnih gradova i gradova država Berlina, Hamburga i Bremena, u istraživanje javnog mnijenja bila su uključena i po četiri najveća grada u svakoj pokrajini. Pored toga, analizirana su i državna preduzeća na saveznom odnosno državnom nivou. Pri tome su puno radno vrijeme i briga o djeci bili odlučujući faktori.

Jessica Bock sumnja da politika zapošljavanja žena u DDR-u ima snažan uticaj na današnji udio žena na vodećim pozicijama. Ona radi u Digitalnom njemačkom arhivu za žene i doktorirala je na temu ženskog pokreta u DDR-u. Bock kaže: "Pomenuto objašnjenje se često koristi. Moram reći da kritički gledam na to. Da, žene u DDR-u su išle na posao, više nego one na Zapadu. Ali nisu bile češće na rukovodećim pozicijama.

"Zapošljavanje žena je imalo efekta, ali mislim da tu činjenicu ne treba precjenjivati", smatra Jessica Bock. Ona međutim priznaje, da je puno radno vrijeme žena na istoku Njemačke imalo povoljne efekte na razvoj mreže za brigu o djeci, odnosno gradnje obdaništa i jaslica.

Socijalizirane na istoku ili zapadu?

Kakvu su socijalizaciju imale žene koje su na najvišim upravljačkim pozicijama na istoku Njemačke, gdje su rođene ili da li su njihovi roditelji bili iz Istočne Njemačke? Ovo pitanje nije bilo obuhvaćeno u istraživanju.

Rosemarie Will, koja je do penzije radila kao profesor prava na Univerzitetu Humboldt u Berlinu, kaže da je to čest slučaj sa takvim studijama. Žene sa zapada mogu lakše napraviti karijeru na istoku Njemačke, jer na tržištu rada ne vlada tako vellika konkurencija kao na Zapadu, smatra ona i dodaje: "Ovdje na Istoku ima više prostora." To bi također moglo uticati na činjenicu, po kojoj je udio žena menadžera u kompanijama na istoku veći nego na Zapadu.

Kada se pogledaju rezultati studije, Jessici Bock je važno da se ne dođe do zaključka da žene na Istoku Njemačke imaju prednost odnosno da su naprednije u pogledu emancipacije: "Po mom mišljenju, ovaj obrazac tumačenja pomaže da se prikriju postojeće nejednakosti među spolovima i deficiti, s kojima se suočavaju žene sa Istoka."

Žene još uvijek nedovoljno zastupljene

Njemačka vlada je sebi postavila cilj da do 2030. godine na 30 posto rukovodećih pozicija postavi žene. U Njemačkoj u cjelini, udio žena na rukovodećim pozicijama trenutno iznosi 21,5 posto. Kada su prošle godine popunjena nova rukovodeća mjesta, samo 21,9 posto pozicija bile su popunjene ženama, što je znatno manje nego prethodne godine, kada je taj broj iznosio oko 32 posto.

Friederike Theile iz Ženskog vijeća Tiringije stoga gleda u budućnost s pomiješanim osjećajima: "Nadam se da će kapaciteti poput čuvanje djeca i roditeljskog dodatka, kao ključni uvjeti da bi majke mogle ići na posao, biti dodatno prošireni. Nadamo se da se Istok neće prilagoditi Zapadu – na negativan način."