U Washingtonu i oko Bijele kuće opsežne mjere sigurnosti u slučaju nereda

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) danas se održavaju 59. predsjednički izbori, a birači biraju između aktuelnog predsjednika, republikanca Donalda Trumpa i njegovog rivala iz reda demokrata Joea Bidena, bivšeg potpredsjednika te zemlje.

Tim povodom u glavnom gradu Washingtonu i oko Bijele kuće poduzete su opsežne mjere sigurnosti u slučaju uličnih nereda koji bi se mogli dogoditi nakon izbora.

Postoji mogućnost da bi moglo doći do uličnih incidenata i nasilja ukoliko jedna od stranaka ne prihvati izborne rezultate.

Trgovine u Washingtonu su stoga prekrivene drvenim pločama u slučaju nereda, a brojne ulice oko Bijele kuće su zatvorene. Također, oko svih zgrada i ulica blizu Bijele kuće postavljene su visoke željezne ograde.

Prema podacima portala Američki izborni projekat, zbog mjera protiv pandemije COVID-19, na izborima je poštom i na biralištima unaprijed već glasalo više od 100 miliona Amerikanaca, od kojih oko 65 miliona putem pošte. Ovo je 72,8 posto od ukupnog broja glasova na predsjedničkim izborima 2016. godine.

Putem ranog glasanja najviše su glasali birači iz Kalifornije, Teksasa i Floride.

Profesor Michael McDonald sa Univerziteta Florida izjavio je da je omogućavanje ranog glasanja poštom ili na biralištima u mnogim saveznim državama zbog pandemije glavni faktor rekordnog porasta broja glasača na ovim izborima.

Birališta u saveznim američkim državama otvaraju se u različito vrijeme, a na istočnoj obali su birači počeli glasati od šest sati ujutro (12 sati po srednjoevropskom vremenu) i zatvaranje tih birališta se očekuje u 19 po lokalnom, odnosno u tri sata iza ponoći po srednjoevropskom.

Ispred birališta u Washingtonu, New Yorku i drugim saveznim državama formirani su dugi redovi birača, ali zasad nema izvještaja o bilo kakvim incidentima i neregularnostima u izbornom procesu.

Birači u SAD-u danas biraju predsjednika države, ali i kompletan novi saziv Predstavničkog doma koji broji 435 mandata te 35 od ukupno stotinu članova Senata.

Savezne države su postavile različite rokove za slanje popunjenih glasačkih listića, što bi, u slučaju neizvjesne trke, moglo da dovede do toga da pobjednik ne bude poznat u izbornoj noći.

Izborni sistem SAD-a je specifičan i poprilično kompliciran, pošto ne pobjeđuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova na nivou cijele zemlje, već onaj koji dobije najmanje 270 od 538 takozvanih elektora.

Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trumpa (74) ili Bidena (77), već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž). Taj završni izborni čin je puka formalnost pa se pobjednik izbora zna netom poslije izbora.

Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.

Prema posljednjima anketama, prednost na današnjim izborima ima Biden, ali ishod izbora ovisit će o rezultatima u 13 "neodlučnih" saveznih država, odnosno u Teksasu (38 elektora), Floridi (29), Pensilvaniji (20), Ohaju (18), Georgiji (16), Michigenu (16), Sjevernoj Karolini (15), Arizoni (11), Wiskonsinu (10), Minnesoti (10), Nevadi (6), Iowi (6) i New Hampshireu (4).

S posebnom pažnjom će se čekati rezultata na Floridi, koja je tradicionalno poprište neizvjesne utrke, a analitičari tvrde da bi Bidenova izborna pobjeda bila veoma izvjesna ako osvoji elektore s Floride.