Hadrović: Koja je pozicija Bosanaca i Hercegovaca na američkim izborima?

Po svemu sudeći svjedočimo historijskim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.

Piše: Adnan Hadrović

Ovogodišnji izbori su historijski ne samo zato što se održavaju u jeku globalne pandemije koronavirusa, od koje je, nažalost, više od 227 hiljada američkih građana izgubilo živote, što samo po sebi donosi mnoge izazove, iskušanja, paniku i frustracije, već i što isti ti građani imaju za birati između dijametralno različitih kandidata.

Kao republikanskog kandidata za predsjednika SAD, građani imaju za birati "blago rečeno" kontroverznog predsjednika Donalda Trumpa, kojeg većina Amerikanca smatra za najodgovornijim za razmjere i posljedice pandemije koronavirusa po živote građana, kao i njihovo ekonomsko stanje (stopa nezaposlenosti porasla je na osam posto u septembru mjesecu, a pretpostavlja se da će u oktobru biti i viša).

Historijska izlaznost

S druge strane, bivši američki potpredsjednik Joe Biden, koji će se u ime Demokratske stranke na izborima 3. novembra suprotstaviti predsjedniku Trumpu, je poznati dugogodišnji političar kojeg krase epiteti uljudnog, pristojnog, skromnog (koji se na posao vozi vozom), sistematičnog i punog empatije za druge (imao mnogo i ličnih tragedija u životu – njegova supruga i kćerka poginule su, dok je sin preminuo od raka na mozgu).

Ako pobijedi i bude inauguriran u januaru sljedeće godine, Joe Biden bi postao 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, i on bi kao takav, u dobi od 78 godina, bio najstariji američki predsjednik ikad.

Već prije sedam dana putem pošte i putem "ranog glasanja" svoj glas je dalo 55 miliona građana SAD-a, što predstavlja skoro 50 posto od ukupnog broja glasača koji su izašli na izbore 2016. kada je predsjednik Trump pobijedio Hilary Clinton.

Prema pisanju današnjeg The New York Timesa, broj Amerikanaca koji su već glasali korištenjem ova dva prava, dostigao je brojku od 70 miliona, što nedvojbeno upućuje da će izlaznost na ovim izborima dostići historijske razmjere.

Dostupni podaci upućuju da odnos glasova datih na ovaj način jeste 75 posto na prema 25 posto u korist bivšeg potpredsjednika Bidena. Mnogi ovdašnji analitičari smatraju da ukoliko ova brojka dostigne 100 miliona do 3. novembra ove godine, izbor Bidena za narednog predsjednika je neupitan, s obzirom na to da predviđanja ukazuju da će ostalih 80 miliona birača (to je pretpostavka) koju budu glasali na dana izbora svoje glasove dati u odnosu 65 posto vs. 35 posto u korist predsjednika Trumpa.

Ukoliko izlaznost na izbore na dan 3. novembra bude manja od 80 miliona, mnogi su mišljenja da je Joe Biden siguran pobjednik izbora za predsjednika SAD.

Interesantno je naglasiti da bi velika izlaznost mogla znatno povećati i mogućnosti da demokrate osvoje većinu i u Senatu.

No, sve ovo je bazirano na analizi i statistici, tako da ćemo svakako morati sačekati prve preliminarne rezultate izbora kako bi se saznao trend, pogotovu imajući u vidu ono šta se i kako dešavalo 2016. godine i specifičnost izbornog sistema u Americi.
Specifičnost izbornog sistema u Americi je u tome da elektorski koledž (engl. Electoral College) odlučuje izbore, a ne ukupan broj dobijenih glasova na nacionalnom nivou (podsjetimo na slučaj Hilary Clinton koja je osvojila tri miliona više glasova na nacionalnom nivou, ali ipak izgubila izbore).

Znajući ovu činjenicu, oba predsjednička kandidata neumorno rade s ciljem da osiguraju što više glasova u državama koje su praktično odlučile izbore 2016. godine.

Kako će glasati Bosanci?

Planovi njihovih putovanja odraz su stanja utrke, uz ankete koje pokazuju da je Biden u prednosti nad Trampom sedam do devet posto na nacionalnom novu i oko polovinu te vrijednosti u saveznim državama u kojima će se voditi glavna borba i koje će najverovatnije i odrediti konačnog pobjednika izbora (npr. Trump mora ponovo da pobjedi Michigan, Wisconsin i Nebrasku, ukoliko želi da ostane u Bijeloj kući).

S druge strane, Bidenova kampanja se fokusirala na to da održi prednost i osigura pobjedu u Pennsylvaniji, Michiganu, Wisconsinu, Floridi i Iowi, čime bi mu bio otvoren put ka Bijeloj kući.

Upravo bi u Iowi, s obzirom na brojnost bh. dijaspore u Des Moineu, možda i mogla donijeti i pobjedu Bidenu!

Kakva je generalno uloga i pozicija američkih Bosanaca i Hercegovaca u izborima za predsjednika, s obzirom na brojnost u nekim dijelovima i gradovima Amerike (St. Louis, Atlanta, Chicago, New York, Boston, Des Moine, Seattle, itd.)? Američki Bosanci i Hercegovci mogu eventualno donijeti prevagu u utrci za budućeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Naravno, da treba izbjegavati generalizaciju, no nedvojbeno je da je većina bh. disapore u Sjedinjenim Američkim Državama podržati Joea Bidena, ne samo zbog njegove veoma poznate pozitivne uloge tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu '90-ih, kao i stavova o genocidu u Srebrenici, već i njegove untrašnje politike "inkluzije" ("No red states, no blue states, just the United States", Biden) i odnosa prema prema manjinama, drugome, drugačijem, što je većini bh. dijaspore u Americi, naravno, veoma važno.

Autor je savjetnik za globalnu sigurnost, diplomatiju i međunarodne odnose na Institutu za razvojni impakt sa sjedištem u Washington, DC (The Institute For Development Impact (I4DI)