U Grčkoj spaljeno 50.000 hektara šuma i vegetacije, rastu rizici od novih požara

Dvije sedmice velikih vrućina i šumskih požara potvrdila su strahovanja da je grčki ekosistem pod sve većim rizikom, upozoravaju stručnjaci i pozivaju na poduzimanje mjera.

Oko 50.000 hektara šuma i vegetacije spaljeno je, prema procjenama Nacionalnog opservatorija u Atini. To čini mjesec juli najgorim u zadnjih 13 godina u tom pogledu, rekao je Karalampos Kontoes, direktor istraživanja u opservatoriju.

"Bila je suha zima, a proljetne kiše nisu bile dovoljne za održavanje" vlage u tlu, rekao je Kontoes za francusku novinsku agenciju AFP.

Ministar civilne zaštite Vasilis Kikilias ove je sedmice rekao da su se vatrogasci borili s više od 660 požara u julu, u prosjeku 50 do 70 požara dnevno.

Firme i farme na turističkim otocima Krfu i Rodosu, drugom najvećem grčkom otoku Eubeji i ruralnom području u blizini Volosa, u središnjoj Grčkoj, pretrpjeli su najveću štetu ove godine. Grčko državno udruženje osiguravatelja poljoprivrednika ELGA procjenjuje da je na Rodosu uništeno 50.000 stabala maslina i 2.500 životinja i košnica pčela.

U području Volosa, utvrđeni su "značajni gubici" u žitu i grožđu, uz poljoprivredne mašine i zgrade. Također je došlo do velikih gubitaka u stoci, dodaje se.

Grčka svake godine ima šumske požare. Godine 2007. ostavili su 84 mrtva na poluotoku Peloponezu i Eubeji. Godine 2018. ukupno su 103 osobe umrle u Matiju, primorskom odmaralištu u blizini Atine. Prije dvije godine na Eubeji je umrlo troje ljudi, a ove godine petero.

"Ponavljanje požara ugrožava ekosustav. Šume se pretvaraju u poljoprivredno-šumsko zemljište, grmlje u šikaru", rekao je Nikos Bokaris, čelnik grčkog sindikata šumara.

"Krajolik se mijenja i nalikuje afričkim krajolicima", dodao je.

Na Rodosu, gdje su požari izbili 18. jula, ozbiljno je pogođen velik dio lokalne faune, uključujući jelena lopatara, simbola otoka, rekao je Grigoris Dimitriadis, čelnik lokalne udruge za zaštitu okoliša. Osim toga, klimatski opservatorij Europske unije Copernicus u srijedu je saopćio da su emisije dima iz šumskih požara u Grčkoj bile najveće u ovom razdoblju u posljednju 21 godinu.

Kontoes je kazao da planine oko Atine gore u prosjeku svakih šest godina. To utječe na ekosustav jednog od najgušće naseljenih gradova u Europi, u kojem živi više od trećine grčkog stanovništva od 10,5 miliona, rekao je. Bokaris je dodao da je situacija posebno problematična u grčkoj prijestolnici jer "ima malo zelenih površina, a betonske zgrade stvaraju zatvoreno toplinsko okruženje".

Grčku vladu, koja za požare prvenstveno okrivljuje klimatsku krizu, često se optužuje da ne čini dovoljno na zaštiti biološke raznolikosti i sprečavanju požara.

"Ove se godine s prevencijom počelo kasno, ali zapreke širenju požara ili druge preventivne mjere nisu uvijek lijek kada požar poprimi goleme razmjere", rekao je Bokaris.

On je rekao da je Grčka 2022. dobila 55 miliona eura iz europskih fondova za prevenciju požara, nakon čega slijedi još 86 miliona ove godine. Njegov je prijedlog da se opožarena zemlja obnovi i zabrani pretvaranje "izgorjelih šuma u površine za uzgoj ili izgradnju", što se često događa.

"Klimatska kriza nije se pojavila iznenada i saradnja vlade, lokalnih vlasti i volontera je neophodna u borbi protiv nje", rekla je Aleksandra Mesare iz grčkog ogranka Greenpeacea.