U arapskom zaljevu luksuza lani stvoreno 4.000 milionera, iza ovog rasta krije se mračna tajna

Na terminalu za privatne avione u Dubaiju promet je u protekle tri godine utrostručen.

Dnevno ovdje slijeće 30-ak charter letova krcatih zapadnjačkim bogatašima koji, s makaronima i cappuccinom u rukama, dolaze utrošiti pare u neke od najbogatijih država na svijetu, piše Wall Street Journal.

Samo 800 kilometara dalje, u Rijadu, u penthouseu na vrhu poznatog Kingdom Towera obitava jedan od najpoznatijih nogometaša svijeta, Portugalac Cristiano Ronaldo koji je tamo stigao sa svojom djevojkom i djecom, nakon što se za iznos od 200 miliona dolara godišnje pridružio saudijskom klubu Al Nassr.

Dobro se uklapa u grad dok njime kruži u svom Bentleyu – kompletan Perzijski zaljev, piše WSJ, postao je magnet za ultrabogate europske i američke bankare, menadžere i IT inženjere iz Izraela, poglavito zbog činjenice da u ovim državama praktički nemaju poreza na dohodak, ali zato na raspolaganju imaju rastuću i izrazito vibrantnu umjetničku, sportsku i gastronomsku scenu.

U Dubaiju je početkom godine nastupala primjerice i Beyonce kojoj je plaćeno 24 miliona dolara da pjeva na otvorenju luksuznog resorta Atlantis The Royal.

Boom se uglavnom događa na području Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, ali interesantan je i Qatar kojeg su mnogi zapadnjaci otkrili zahvaljujući nogometnom prvenstvu. Ipak, golfski zaljev prvenstveno raste na teret rata u Ukrajini koji je uzrokovao rast cijena krutih goriva, ali i promijenio globalne tokove ljudi, robe, novca i kapitala općenito.

Usprkos nedavnom padu cijena goriva, UAE i Saudijska Arabija, piše WSJ, traže načine kako održati boom svojih ekonomija pa sve više posežu za liberalizacijom strogih zakona i propisa kako bi privukli sve više turista i radnika diljem svijeta.

Saudijska Arabija tako je lani imala jedan od najbrže rastućih BDP-a u svijetu, a očekuje se da će 2023. biti jednako lukrativna, dok UAE zaostaju za samo 7.6 posto, a Qatar je rastao po najvećoj stopi u posljednjih deset godina.

Sve to uzrokuje i promjenu odnosa snaga na svjetskoj razini.

Države golfskog zaljeva u ovoj su regiji postale najveći saveznik SAD-a usprkos činjenici da guraju i neke ekonomske interese koji zapadu na odgovaraju (recimo, visoke cijene naftnih derivata), a koje sabotiraju zapadnjačke pokušaje izolacije Rusije.

Saudijski princ Mohammed bin Salman i predsjednikom UAE Sheikh Mohamed bin Zayed Al Nahyan žele golfski zaljev pretvoriti u nezavisni centar moći pokušavajući se pomiriti s Iranom, a posebno pokušavajući stati na kraj dugogodišnjoj sirijskoj izolaciji koja se napokon nada eri prosperiteta, iako on nužno ne slijedi zapadnjačke interese.

Prema podacima američke CBRE Grupe, prodaja nekretnina u Dubaiju nikad nije bila veća, između ostaloga i zahvaljujući ruskom novcu, iako je klima tamo i dalje netransparentna, a sloboda govora pod upitnikom.

Saudijci koji kritiziraju vlast i dalje završavaju u zatvorima, homoseksualnost je još uvijek zabranjena, a iako su pravila ženskog odijevanja u Saudijskoj Arabiji nešto liberalizirana, i dalje su stroga, barem prema zapadnjačkim poimanjima.

Ipak, vidljive su natruhe i socijalne liberalizacije – recimo, UAE je drastično smanjila poreze na alkohol, dozvolila nevjenčanim partnerima zajednički život te počela produljivati vize strancima, dekriminalizirani su i neki preparati s marihuanom, a izgledno je da bi uskoro moglo biti dozvoljeno i otvaranje casina.

Očekuje se da bi zabranu konzumacije alkohola uskoro trebala ukinuti i Saudijska Arabija koja je nedavno ženama dopustila da voze, kao i da se miješaju u javnosti s muškarcima s kojima nisu u rodbinskoj vezi.

Iako je golfski zaljev i ranije imao periode ekonomskog booma, stručnjaci ističu kako je ovaj različit jer se novac, umjesto u zapadnjačke obveznice i tržište kapitala raspoređuje uz nešto više rizika – države golfskog zaljeva znatno više ulažu u domaća tržišta, redom uvode korporativne poreze dok zahvaljujući poreznim olakšicama za radnike sve više uspijevaju privući stranu radnu snagu, posebno iz segmenta IT-a kao i hedge-fund menadžere zbog čega je dobar dio hedge fondova posljednjih godina otvorio svoje podružnice u Dubaiju.

"Ljudi iz techa, mode, influenceri... Sve je to preselilo u Dubai", kazao je za WSJ Adel Martini, izvršni direktor Jetexa, globalne avio-kompanije za privatne letove.

UAE su istovremeno zabilježili najveći porast bogatih pojedinaca u 2022. godini (broj osoba koje vrijede preko milijun dolara narastao je za 4 hiljade na 92 hiljade), a cijelu stvar ilustrira anegdota prema kojoj je jedan bogataš iz Dubaija lani platio rekordnih 15 miliona dolara za registarsku tablicu oznake P7.

Kako bi privukli još ljudi, UAE traže način kao smanjiti troškove zdravstvenog osiguranja te proširiti mirovinsko osiguranje na strance umirovljenike koji žive u UAE, a država je prihvatila i desetke tisuća Rusa koji sada Dubai nazivaju svojim domom.

" Doći ovdje je pitanje zdravog razuma", kazao je 27-godišnji Dmitri Klimovitsliy koji je zahvaljujući bijegu iz Petrograda uspio spasiti svoj marketing startup od zapadnjačkih sankcija.

Ruska populacija u UAE sada broji 9 miliona Rusa, broj ruskih putnika u zračnim lukama lani je narastao na njih 1.9 miliona, ali navodno se pazi kako u zemlju ne bi ulazili oni za koje bi to zapad mogao držati spornim.

Bjeloruski organizator evenata Evgenij Morozov tako je 6. januara organizirao gala večeru uoči pravoslavnog Božića u balskoj dvorani poznatog hotela Burj Al Arab na kojoj je pjevao Tom Jones, a najskuplje se ulaznice prodavale po cijeni od čak 4 hiljade dolara, prenosi Jutarnji list.