Trump protiv Venezuele: Napadi SAD na navodne krijumčare droge izazvali debate
Napadi Sjedinjenih Država na navodne krijumčare droge u Karibima izazvali su široku debatu o kršenju međunarodnog prava. Stručnjaci optužuju vladu američkog predsjednika Donalda Trumpa za očigledna kršenja međunarodnog prava.
Ali o kojim pravilima se tačno radi? I kakve posljedice takva kršenja mogu imati?
Međunarodno pravo reguliše pravne odnose između država. Ono proizilazi iz ugovora, koji se često nazivaju sporazumima ili konvencijama, kao i iz presuda međunarodnih sudova, poput Međunarodnog suda pravde u Hagu.
Hanka Paldum se oprostila od harmonikaša Samira Hodžića: "Otišao je dio mog srca"
Posebno je značajna Povelja Ujedinjenih nacija iz 1945. godine.
Američke intervencije na Karibima, prema svemu sudeći, krše zabranu upotrebe sile sadržanu u Povelji UN-a, objašnjava Tilo Maraun, rukovodilac istraživačke grupe za međunarodno pravo na Lajbnicovom institutu za istraživanje mira i konflikata.
Trumpova najnovija izjava odjeknula poput bombe: "Nije isključen rat"
Povelja UN-a zabranjuje i prijetnju i upotrebu vojne sile. Pošto Sjedinjene Države nisu bile napadnute, a Savjet bezbjednosti UN-a nije odobrio mjere, ne postoji nijedan od dva priznata izuzetka od ove zabrane, kaže Maraun.
Sjedinjene Države su u proteklim mjesecima napale nekoliko brodova u Karibima za koje se tvrdi da su krijumčarili drogu.
Također su rasporedile vojnike, ratne brodove, nosače aviona i bombardere dugog dometa u region blizu Venezuele. Američka vlada opravdava ovu akciju borbom protiv narko-kartela, dok predsjednik Venezuele Nikolas Maduro u tome vidi pokušaj Washingtona da ga svrgne s vlasti.
Međunarodno humanitarno pravo, koje postavlja pravila za ratove i druge međunarodne oružane sukobe, vjerovatno se ne primjenjuje na američke intervencije na Karibima, kaže Markus Krajevski, rukovodilac katedre za međunarodno pravo na Univerzitetu Erlangen-Nirnberg, piše dpa.
Pravo ne poznaje rat između države i narko-kartela kao kategoriju.
Krajevski, međutim, u američkim napadima vidi između ostalog i kršenje međunarodnog pomorskog prava.
Pomorsko pravo propisuje da država ne smije potopiti sumnjivo plovilo bez prethodnog upozorenja. U slučaju sumnje na teška krivična djela, brodu se prvo mora narediti da se zaustavi. Ako ne reaguje, dozvoljen je pucanj upozorenja.
Ako se brod zaustavi, može se pretražiti i osumnjičeni mogu biti uhapšeni. Potapanje broda, kaže Krajevski, nije predviđeno pomorskim pravom.
Na Karibima je prije svega povrijeđeno ljudsko pravo na život, koje štiti ljude od proizvoljnih ubistava, naglašava Feliks Herbert sa Instituta Maks-Plank za strano javno pravo i međunarodno pravo.
Nastavljen pritisak SAD na Madura i Venecuelu: Uvedene sankcije za šest brodova koji prevoze naftu
Za razliku od tvrdnji američke vlade, ubijeni na navodnim brodovima za krijumčarenje droge nisu "nezakoniti borci", već civili. Iako trgovina drogom zaista nanosi štetu Sjedinjenim Državama, to nije dovoljno da se ubijeni smatraju ilegalnim borcima.
Pravnih posljedica kršenja međunarodnog prava za Sjedinjene Države vjerovatno neće biti.
"U međunarodnom pravu, neka država može biti tužena pred sudom samo ako je pristala na nadležnost tog suda", kaže Herbert. Pošto Sjedinjene Države, na primjer, nisu članice Međunarodnog krivičnog suda, gotovo da ne postoje mogućnosti za krivično gonjenje.
Da li će se međunarodna pravila kao što je zabrana upotrebe sile zaista primjenjivati u svijetu, zavisi prije svega od toga kako će druge države reagovati na moguća kršenja i da li će ih jasno imenovati, ističe Maraun.
"Ako neka država ne zauzme stav, ona prešutno prihvata da se pravo menja i da ono što je do sada bilo zabranjeno vremenom postaje dozvoljeno."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.