Sukobi ne prestaju: Raste broj stradalih u ratu Azerbejdžana i Armenije

Borbe između Armenije i Azerbajdžana u ponedjeljak su eskalirale u i oko Nagorno-Karabaha, pri čemu je drugog dana sukoba poginulo najmanje 30 ljudi.

Snage dviju bivših susjednih sovjetskih republika ratuju raketama i artiljerijskom vatrom, a to je najveća eskalacija tog starog sukoba od devedesetih godina prošlog stoljeća. Dodatna eskalacija rata bi u sukob mogla uvesti i regionalne velesile Rusiju i Tursku. Moskva s Armenijom ima obrambeni savez, a Ankara podržava srodno turkijsko stanovništvo Azerbajdžana.

"Nešto ovakvo nismo vidjeli od primirja devedesetih. Borbe se odvijaju na svim dijelovima prve linije", rekla je Olesja Vartanian, stručnjakinja za regiju južnog Kavkaza iz neovisne organizacije Crisis Group.

Ona ističe da veća prisutnost raketa i artiljerije povećava vjerojatnost stradanja civila, što bi potkopalo pokušaje rješavanja sukoba diplomatskim putem.

"U slučaju masovnih žrtava bit će ekstremno teško zaustaviti te borbe i definitivno ćemo svjedočiti punokrvnom ratu s potencijalnim intervencijama Turske ili Rusije ili obiju država", rekla je Vartanian.

Većinski kršćanska Armenija i većinski muslimanski Azerbajdžan oko Nagorno-Karabaha su se prvi put sukobili osamdesetih godina. Ta je regija unutar Azerbajdžana, no Armenci su tamo većinski narod i kontroliraju ju.

Novi sukobi su vratili zabrinutost za stabilnost južnog Kavkaza, koridora za cjevovode koji na svjetska tržišta dovode naftu i plin.

Nagorno-Karabah je u međunarodnom pravu priznati dio Azerbajdžana, no etnički Armenci koji čine veliku većinu te regije to odbacuju.

Uz podršku Armenije oni vode poslove te regije otkad se Nagorno-Karabah odcijepio od Azerbajdžana u sukobu koji se dogodio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Iako je 1994. dogovoreno primirje, dvije države se često optužuju za napade u regiji i uz međusobnu granicu.