Štrajk željezničara u Njemačkoj: Vozovi stoje, visina odštete raste a rješenje se ne nazire

U toku je najduži štrajk zaposlenih Njemačke željeznice (DB): počeo je u utorak uveče i trajat će do ponedjeljka, odnosno 144 sata u teretnom i 136 sati u putničkom saobraćaju.

Međutim, nije baš sve stalo na šinama: po vanrednom planu vožnje, u funkciji je petina vozova, bar kada se radi o međugradskom putničkom saobraćaju, rekla je Stefanie Berk iz uprave DB-a, piše DW.

Na ovaj štrajk je pozvao sindikat mašinovođa GDL i on je četvrti u aktuelnoj rundi kolektivnog pregovaranja, koja je počela u novembru prošle godine. Kraj štrajkovima se za sada ne vidi.

Sindikat ne odustaje

Šef tog relativno malog, ali moćnog GDL-a, harizmatični Claus Weselsky, ostaje pri svojim zahtjevima: veće plate i skraćeno radno vrijeme za rad u smjenama. Za pregovarački sto se vraća tek kada uprava DB-a da "odgovarajuću" ponudu i već je najavio mogući sljedeći štrajk koji će biti još duži od ovog sadašanjeg, šestodnevnog.

"Atmosfera je odlična", rekao je Weselsky za Rheinischen Post govoreći o štrajkačima. A, kaže i da u stanovništvu postoji solidarnost sa željezničarima: "Mnogo više putnika ima razumijevanja za štrajk nego što to neki tvrde", objasnio je Weselsky kritikujući izvještavanje dijela medija o štajkovima.

Javno mnijenje je definitivno drugačije jer "većina ljudi u ovoj zemlji su radnici – bez obzira na njihove kvalifikacije, bez obzira u kom industrijskom sektoru ili kompaniji rade".

Šef GDL-a je odbacio optužbe da mašinovođe svojim štrajkom nanose značajnu ekonomsku štetu. "To je besmislica. Za navodnu ekonomsku štetu nismo odgovorni mi, već rukovodstvo željeznice". Ekonomisti su izračunali da njemačka privreda zbog ovog štrajka navodno svakodnevno gubi 100 miliona eura (195,58 miliona KM).

Obraćajući se štrajkačima koje obilazi širom zemlje, on se u četvrtak na bini u Stuttgartu ponovo žestoko obračunao sa menadžmentom DB-a. "Dosta nam je toga da služimo u sistemu koji je uništen mjerama štednje, da žrtvujemo svoje slobodno vrijeme za tipove koje šoferi u velikim limuzinama voze po ovoj zemlji i koji se hvale se da znaju nešto o sistemu željeznice", rekao je on. Vozovi kasne zbog lošeg upravljanja, zbog menadžera, a ne zbog štrajkova i zaposlenih.

Weselsky je također kritikovao pozive na pooštravanje prava na štrajk: "Baš Unija da o tome priča. Pa CDU je upravljao željeznicom u ludilu privatizacije". Unija je odgovorna za to što je željeznica postala posrnulo preduzeće "koje nije u stanju da svoje putnike na vrijeme doveze na odredište".

Rekordna odšteta i prošle godine

Kad smo već kod kašnjenja: Njemačka željeznica je već godinama u velikim problemu upravo zbog toga. Ali, poboljšanja još nema na vidiku. DB je i prošle godine morao da isplati rekordnu odštetu putnicima - 132,8 miliona eura (259,73 miliona KM).

Poređenja radi: 2022. je isplaćeno 92,7 miliona eura (181,30 miliona KM), što je tada takođe bio rekord.

Kako je na zahtjev novinske agencije dpa rekao portparol Željeznice, 2023. je obrađeno je 5,6 miliona zahtjeva za odštetu. Samo 64 posto međugradskih vozova stiglo je na vrijeme, odnosno kasnilo manje od šest minuta. Kao razlog za kašnjenja vozova DB navodi značajno povećanje broja putnika, rekordan broj gradilišta, početak zime u decembru i štrajkove. A prošle godine se u toj firmi štrajkovalo četiri puta, po dva puta Sindikat željeznice i transporta EVG i GDL.

Odšeta - i do 100 posto 

Željeznica nadoknađuje 25 posto od cijene karte za kašnjenje od 60 i više minuta, a 50 posto za kašnjenje od dva sata ili više. Ako dođe do obustave saobraćanja vozova zbog štrajkova, putnicima se vraća kompletan iznos karte. Pored toga, u određenim slučajevima željeznica plaća i velike troškove taksija, goriva, hrane i pića, pa i prenoćišta, ali maksimalno tri dana.

Portparol DB-a je naglasio da su putnici u željeznici imali koristi od najvelikodušnijih propisa naknade od svih prevoznih sredstava. "Ali takođe treba reći i ovo: ta trocifrena milionska suma nedostaje za hitno potrebna ulaganja u modernizaciju željeznice u Njemačkoj", rekao je portparol. "Samo tako možemo trajno poboljšati tačnost naših vozova".

Prema DB-u, oko 65 posto zahtjeva za nadoknadu podnijeto je online. To je moguće od 2021. Nekada je komplikovanost zahtjeva za odštetu odvraćala mnoge da to učine. To je sada vrlo jednostavno - i nije više putnik taj koji teškom mukom mora da dokazuje da je voz kasnio i koliko je kasnio.

Rješenje FDP-a: Vještačka inteligencija umjesto mašinovođa

Istovremeno, usred štrajka, njemački liberali iz čijih su redova i ministar saobraćaja Volker Wissing i ministar finansija Christian Lindner predlažu da mašinovođe što prije zamijeni vještačka inteligencija.

Kako piše Bild, FDP ima za cilj da u narednih 15 godina najmanje 20 posto svih vozova DB-a vozi autonomno. To znači da bi svaki peti voz Njemačke željeznice - vozio bez mašinovođe. Ali koliko je to realno?

Spiegel piše da su vozovi bez mašinovođe već danas već u upotrebi - u brojnim zatvorenim mrežama, na primjer na linijama metroa ili na aerodromima. Međutim, Njemačka željeznica ima otvorenu mrežu u kojoj mnogi različiti vozovi moraju da budu koordinisani. Trenutno se nigdje na svijetu ne koristi vještačka inteligancija za saobraćaj u otvorenoj mreži, sa izuzetkom jednog jedinog teretnog voza u Australiji, u njenom ogromnom skoro nenaseljenom zaleđu.

30 godina DB AG

Njemačka željeznica akcionarsko društvo DB AG, nastala je 1. januara 1994. (ponovnim) spajanjem željeznica istočne i zapadne Njemačke i 100% je u vlasništvu savezne vlade. Ima dvostruku strukturu mendžementa i kontrole.

DB AG se sastoji od 600 različitih firmi, koje dijelom nemaju ništa zajedničko sa željeznicom, posluje u preko 130 zemalja, zapošljava preko 320.000 ljudi, uključujući i oko 205.000 u Njemačkoj.