Slijedi li nam pandemija gora od COVID-19? Evo šta kažu stručnjaci...

Nakon COVID-19, svijet se suočava sa mogućnošću nove pandemije, koja bi mogla biti izazvana znatno opasnijim patogenom.

Radi se, naime, o ptičijoj gripi, odnosno, soju H5N1. Ovaj soj već duže vrijeme izaziva strepnju naučnika zbog izuzetne smrtnosti kod ljudi. Iako rijetko uopšte pogađa čovjekov organizam, do sada je umiralo 56 posto ljudi koji se zaraze ovim virusom.

Ono što je do sada ublažavalo ove strepnje jeste činjenica da se ovaj virus vrlo teško širi sa osobe na osobu. Međutim, kako navodi New York Times, stvari se mijenjaju, i virus koji je do sada bio tipičan za perad postaje sve češći kod ptica selica, ali i sisara. Strahuje se da to znači i povećan rizik da bi se nova varijanta virusa mogla olakšano širiti i među ljudima.

Okidač za ove strahove je jedan od posljednjih slučajeva H5N1 epidemije, koji je krajem januara zabilježen na farmi kuna u sjeverozapadnoj Španiji. Utvrđeno je da kune nisu samo zaražene, nego i da su prenosile virus s jedinke na jedinku.

"Što je još gore, gornji respiratorni trakt kune izuzetno je pogodan da djeluje kao "kanal" za prijenos na ljude", rekao je Thomas Peacock, virolog koji je proučavao ovaj slučaj.

Sjedinjene Američke Države i Svjetska zdravstvena organizacija već imaju mrežu za nadzor ptičje gripe, ali stručnjaci navode da ova mreža ne pruža dovoljan stepen zaštite, pogotovo s obzirom na ozbiljnost prijetnje. Jedna od nužnih stvari jeste proširiti mrežu tako da ne nadzire samo proizvođače peradi, nego i npr. farme svinja i kuna.

U slučaju zaraze sa nekoliko varijanti virusa istovremeno, može se desiti da se razvije nova varijanta koja će imati puno veće mogućnosti širenja sa jedinke na jedinku. Kada bi se takav slučaj desio npr. farmeru sa farme kuna, to bi moglo izazvati nekontrolisano širenje virusa.

Ako želi izbjeći još jednu pandemiju, svijet mora reagovati hitnom i snažnom akcijom.

Zbog toga se radi na razvoju bržih testova na H5N1, pošto se sa trenutnim mehanizmom rezultati mogu utvrditi tek nakon 48 sati od testiranja.Također, Agencija za hranu i lijekove SAD-a trenutno ispituje sigurnost nekoliko vakcina i njihov utjecaj na imunitet.

Stručnjake zabrinjava da američka vlada trenutno na raspolaganju ima samo malu zalihu vakcina, a da je masovna proizvodnja planirana samo u slučaju izbijanja epidemije. Ovo bi moglo predstavljati veliki problem, s obzirom da proizvodnja do sada odobrenih vakcina za H5N1 traje dugo. Za proizvodnju 100 miliona vakcina potrebno je više od 6 mjeseci, što ne bi bilo dovoljno u slučaju globalne pandemije.

Sa druge strane, mehanizam proizvodnje mRNA vakcina je puno brži. Međutim, do sada ne postoji nijedna odobrena mRNA vakcina za H5N1 i stručnjaci predlažu da bi se trebali pojačati napori za njen razvoj.

Smrtonosne pandemije nisu rijetka pojava u historiji čovječanstva. Iako bi pandemija H5N1 vjerovatno imala manju smrtnost kod ljudi nego do sada (54 posto), ipak se pretpostavlja da bi bila daleko smrtonosnija od Covid 19 pandemije, koja je usmrtila 1 do 2 posto nevakcinisanih zaraženih.