JD Vance stigao u Islamabad na "presudne" razgovore s Iranom

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država JD Vance i njegova delegacija stigli su u Pakistan u subotu ujutro na historijske razgovore s iranskim rukovodstvom.

Razgovori se održavaju tokom dvosedmične pauze u američko-izraelskom ratu protiv Irana, koji je započeo američko-izraelskim napadima 28. februara. Sukob, koji se proširio širom Bliskog istoka i izazvao potrese u globalnim ekonomijama, pauziran je nakon što je Pakistan posredovao u privremenom prekidu vatre 8. aprila, prenosi Dawn.com, najugledniji pakistanski list na engleskom jeziku.

Vancea su na aerodromu dočekali zamjenik premijera Ishaq Dar, načelnik odbrambenih snaga i načelnik Generalštaba, feldmaršal Asim Munir, te ministar unutrašnjih poslova Mohsin Naqvi, nakon slijetanja u zračnu bazu Nur Khan.

U saopćenju kojim je zvanično potvrđen dolazak američke delegacije, Ministarstvo vanjskih poslova (FO) navelo je da je Dar poželio dobrodošlicu Vanceu i "pohvalio posvećenost SAD-a postizanju trajnog regionalnog i globalnog mira i stabilnosti".

Pakistan želi da nastavi olakšavati proces

Zamjenik premijera "izrazio je nadu da će strane konstruktivno pristupiti razgovorima te ponovio želju Pakistana da nastavi olakšavati proces kako bi se postiglo trajno i održivo rješenje sukoba".

Iranska delegacija stigla je u Islamabad rano u subotu ujutro, nakon što je u posljednjem trenutku prevaziđena prepreka u vezi s izraelskim napadima u Libanu. Teheran je svoje učešće uvjetovao obustavom napada u Libanu, što je Pakistan naveo kao dio američko-iranskog primirja.

Američku delegaciju, koju predvodi JD Vance, čine i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, te izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff.

Uz Vancea su doputovali i zvaničnici iz Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a, State Departmenta i Ministarstva odbrane, dok su sigurnosni, tehnički i komunikacijski timovi stigli u Islamabad ranije tokom dana.

Iransku delegaciju predvodi predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, a u njenom sastavu je i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi.

Prema iranskoj novinskoj agenciji Tasnim, među pregovaračima su i sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu odbranu Ali Akbar Ahmadian te guverner centralne banke Abdolnaser Hemmati.

Ovi razgovori predstavljaju prvi direktni susret na visokom nivou između Washingtona i Teherana od 1979. godine.

Bili su blizu propasti jer je Iran insistirao da neće učestvovati u pregovorima ukoliko se ne zaustave izraelski napadi u Libanu.

Ghalibaf je u petak navečer jasno poručio da učešće Teherana zavisi od dva uslova — prekida vatre u Libanu i oslobađanja iranskih sredstava zamrznutih u inostranstvu, procijenjenih na oko sedam milijardi dolara. Naglasio je da se ti koraci "moraju ispuniti prije početka pregovora".

Jedan iranski zvaničnik izjavio je za Dawn: "Izdejstvovali smo pauzu u napadima u Bejrutu i Dahiehu postavljajući to kao crvenu liniju u pregovorima i jasno dali do znanja da će, ako Izrael to ponovo prekrši, razgovori biti obustavljeni."

Tačke neslaganja

Iran insistira da svaki prekid vatre mora obuhvatiti sve frontove, uključujući Hezbollah, dok su SAD i Izrael napade u Libanu tretirali kao izvan okvira primirja, uprkos početnom razumijevanju da će Liban biti dio sporazuma.

Ovo razilaženje je više puta prijetilo da ugrozi diplomatski proces.

Trump je, međutim, zauzeo oštriji stav, upozorivši da Iran nema "mnogo aduta" i da bi se vojne operacije mogle nastaviti ukoliko pregovori propadnu. Također je kritikovao Teheran zbog nastavljenih ograničenja pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz, koji ostaje ključna tačka pritiska u ovom sukobu.

Premijer Shehbaz Sharif, čija zemlja ima centralnu ulogu u facilitiranju razgovora, izjavio je da će Pakistan "učiniti sve što je u njegovoj moći" da osigura njihov uspjeh. Pregovore je predstavio kao priliku za rješavanje "spornih pitanja kroz dijalog", ali je priznao složenost zadatka.

Dnevni red odražava tu složenost. Iako se razgovori temelje na iranskom planu od 10 tačaka, koji je Washington prihvatio kao opći okvir, između dvije strane i dalje postoje duboke razlike.

Očekuje se da će SAD tražiti ograničenja iranskog nuklearnog programa, uključujući restrikcije obogaćivanja i moguće uklanjanje nuklearnog materijala, dok Iran zahtijeva potpuno ukidanje sankcija, priznavanje svojih nuklearnih prava, okvir za plovidbu kroz Hormuški moreuz i pristup zamrznutim sredstvima.

Regionalne proxy mreže, domet projektila i redoslijed ustupaka ostaju dodatne sporne tačke.

Zvaničnici i analitičari smatraju da širina pitanja čini malo vjerovatnim da će u prvom dvodnevnom susretu doći do značajnih pomaka. U najboljem slučaju, početna runda mogla bi postaviti temelje za nastavak pregovora ili donijeti ograničene dogovore o hitnim mjerama deeskalacije.

Očekivanja su stoga oprezna. Ipak, dolazak delegacija u Islamabad predstavlja rijetku diplomatsku priliku, ali se proces odvija pod velikim pritiskom zbog kontinuiranog nasilja u Libanu, poremećaja u pomorskom saobraćaju u Zaljevu i dubokog nepovjerenja između Washingtona i Teherana.

Uoči polaska iz Washingtona, Vance je očekivane razgovore opisao kao potencijalno "pozitivne" i rekao da su SAD spremne pregovarati u dobroj vjeri, uz upozorenje da Washington neće biti "prijemčiv" za ono što smatra odugovlačenjem.

Trump je, međutim, ponovio oštriji ton, upozorivši da Iran nema "mnogo aduta"…