Rusija sprema veliku ofanzivu tačno na godišnjicu?

Govoreći o novoj ofanzivi ruskih snaga u Ukrajini, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine Oleksij Danilov naročito se fokusirao na jedan datum.

U razgovoru za Radio Slobodna Europa Danilov je izjavio kako treba uzeti u obzir da Rusiju vode ljudi stasali u Sovjetskom Savezu i da, shodno tome, ‘vjeruju kako za godišnjice nekih datuma moraju imati značajnija postignuća‘.

"Oni se upravo spremaju za masovnu aktivaciju i nije nikakva tajna da se vjerojatno fokusiraju na 24. februar i novi val napada", rekao je Danilov.

Popravni pokušaj

Prema riječima ukrajinskog dužnosnika, Putin bi mogao organizirati popravni pokušaj invazije baš na samu godišnjicu početka rata, ne čekajući proljeće.

Ukrajinska je vojska u više navrata objavila kako je svjesna u kojem bi smjeru mogao ići novi ruski napad. Prije svih drugih ciljeva, Rusija bi mogla u Donjecku i Lugansku pokušati u potpunosti stići do ‘svojih granica‘ ovih jednostrano pripojenih regija. Osim Donbasa, Kijev intenzivno prati aktivnosti na još jednom dijelu fronta, a riječ je području oko Zaporožja. Putinove trupe se tamo u zadnje vrijeme gomilaju, vjerojatno u strahu od ukrajinske protuofanzive koja bi im mogla ugroziti Krim, ali i odsjeći desetke hiljada vojnika na lijevoj obali rijeke Dnjepar.

Linija bojišnice u Zaporožju se nije pomaknula već dulje od 10 mjeseci, ali ukrajinski borci u zadnje vrijeme priznaju da se crta počela zadnjih dana prekomjerno zagrijavati. Broj granata i raketa na ovome segmentu južnog fronta udvostručio se u januaru na preko 4.000 dnevno. Prije dvije sedmice Rusi su u više navrata i brzim tenkovskim prodorima pokušavali ispitati čvrstoću ukrajinske linije prema Zaporižju.

"Velika bitka dolazi ovoga proljeća, a vjerojatno čak i prije", tvrdi Vitaly, borac mariupoljske 56. motorizirane brigade, u reportaži Guardiana.

Ukrajinski ratnici su svjesni da ih najintenzivnija faza rata dosad tek čeka. U iščekivanju ‘drugog ratnog poluvremena‘ obje strane koriste sadašnje stanje za jačanje svoje odbrane. Ukrajinci učvršćuju svoje bunkere, dok su invazijske trupe podigle iza prve crte još dvije linije odbrane koje se sastoje od minskih polja, prorezanih rovova, zamki za tenkove i falangi malih betonskih piramida, poznatih kao ‘zmajevi zubi‘.

Rusi time brane strateške pravce: jedan je željeznička pruga koja dopremala zalihe iz Rusije i grada Melitopolja. Obližnje selo, Poljanivka, navodno je ovog mjeseca evakuirano kako bi moglo postati dijelom tog novog ruskog obrambenog zida. Druga i navodno najstrašnija linija njihovih utvrda čuva rub kopna koji vodi do Krima. Ukrajinci putem bespilotnih letjelica, satelita i ljudskih promatrača prate kako Rusi premještaju mehanizirane jedinice s Krima prema istočnom frontu u Donjecku i Luhansku. Traže znakove bilo kakvog premještanja oklopa: već su primijetili da trupe s druge strane više nisu samo regruti, već je angažirana i iskusna jedinica ruskih marinaca.

Prva faza sveopće ruske invazije završila je debaklom za Putinove snage koje su odbačene sa sjevera, zatim iz regije oko Harkiva u rujnu, te iz sjeverne Hersonske oblasti i zapadno od Dnjepra u novembru. Rat se od tada sveo samo na pokušaje iscrpljivanja ruskim raketnim napadima na elektrane, te s hiljadama ruskih plaćenika i osuđenika žrtvovanih za male teritorijalne dobitke oko Bahmuta i Soledara.

Treća faza rata

Treća faza rata, po svim analitičarima, počinje vrlo uskoro. Bit će to sveobuhvatna bitka za odlučujuću prednost uz masovno korištenje mehaniziranog pješaštva, topništva, zračnih snaga i mogućih napada s mora. Svijet nije vidio ništa slično od iransko-iračkog rata 1980-ih, a Europa nije svjedočila ničemu sličnom od Drugog svjetskog rata.

Broj poginulih u bosanskom ratu od 100.000 mrtvih vjerojatno je u Ukrajini već premašen. U Bosni su većina mrtvih bili civili poklani od strane srpskih snaga, dok je u Ukrajini većina mrtvih iz redova agresora. Ukrajina tvrdi da je broj ruskih leševa u ratu dosegao 100 hiljada. Norveški obavještajci sugeriraju da je mrtvih i ranjenih Rusa zajedno izbačeno iz stroja oko 180.000, dok ukupni ukrajinski gubici također premašuju 100 hiljada života.

Pokretanje velike ofanzive u nadolazećoj fazi rata bit će golem pothvat pun rizika za obje strane. Napad na utvrđene položaje uvijek je puno skuplji u ljudskim životima i tehnici, nego njihova odbrana. Vojni priručnici tvrde da napadačka snaga mora biti tri puta jača od snaga odbrane, da bi uspješno nadvladala. Rat u Ukrajini vjerojatno je još više pojačao taj omjer u korist odbrane. Dronovi i satelitski nadzor sad mogu uočiti napadače već dok se gomilaju prije pokušaja proboja, a vatrena moć višestrukih raketnih lansera može uništiti prijetnju i prije nego što se napad uopće pokrene. Najvažnija strateška prednost Moskve ostaju njezine goleme rezerve radne snage i jeftinih vojničkih života. Putin sebi još može priuštiti da u bitku ubaci veliki broj ljudi i pretrpi ogromne gubitke bez fatalnijih društvenih posljedica.