Psihičke i zdravstvene posljedice: Rat ostavlja veliki uticaj na život sve do starosti

Protjerivanje, ranjavanje i zarobljeništvo se i decenijama nakon završetka rata odražavaju na poslovne biografije onih koji su bili pogođeni. 

Ratna iskustva mogu ostaviti duboke posljedice po kasniji radni vijek onih koji su bili pogođeni ratom te se one često ispoljavaju tek pri kraju poslovne karijere, piše Deutsche Welle.

To je rezultat jedne nove studije Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela (IfW), u okviru koje su se analizirali podaci o ranjenima, zatočenima i progonjenima iz Drugog svjetskog rata.

"Iz naših rezultata istraživanja se daju izvući lekcije za rat u Ukrajini, na primjer o očekivanim nedostacima ratnih veterana u poslovnom životu ili o integraciji izbjeglica na radnom tržištu", kaže ekonomist i suautor studije Sebastian Braun.

Skupa s njegovim kolegom Janom Stuhlerom je na osnovu skupine rođenih od 1919. do 1921. istražio koje posljedice rat izaziva na poslovnim biografijama u Zapadnoj Njemačkoj.

Iz te skupine je 95 posto muškaraca bilo vojno aktivno u ratu. Studija se, osim toga, bavi i izbjeglicama koje su koncem Drugog svjetskog rata imale između dvije i 60 godina.

"U pogledu poslovne karijere su izbjeglice imale teži put", dodaje Braun.

Njima je, nastavlja on, ponovni početak u poslovnom životu znatno rjeđe uspijevao.

"Tek kad se 'gospodarsko čudo' zakotrljalo, smanjili su se nedostaci koje su imale izbjeglice (s istoka Europe) na radnom tržištu naspram 'domaćem' zapadnonjemačkom stanovništvu", kazao je Braun pa dodao da su i prihodi u starosti jako smanjeni zbog progona.

"S druge strane, pogotovo u ratu ranjeni vojnici pate od zdravstvenih posljedica rata."

Tegobe pojačano izlaze na vidjelo u starosti

Studija također pokazuje da ljudi koji su bili ranjeni u ratu tek u starijoj dobi smanjuju posao, vjerojatno zbog toga što tada zdravstvene tegobe pojačano izlaze na vidjelo. Na poslovni uspjeh ratne povrede nisu imale uticaja, navodi se u studiji.

I vojnici kojima je, na primjer, amputiran dio tijela ili koji su oslijepili su nakon povratka iz rata uspjeli pronaći posao.

"Ali kod tih ljudi zdravstveni problemi u starijoj dobi dolaze ranije do izražaja i jače, tako da njihova radna sposobnost znatno opada nakon 50. godine", ističe Braun.

Finansijski gubici koji su možda tako nastali su u Njemačkoj, međutim, izjednačeni kroz penziju za žrtve rata, dodaje Braun.

"Psihičke posljedice su bile tabu tema"

Obrađeni podaci ukazuju na to da se vojnike ispitalo i o psihičkim posljedicama rata. Međutim, gotovo niko nije naveo da je patio od depresije, kaže Braun:

"Eventualno je to 1980-ih godina, kad je provedeno ispitivanje na kojem se temelji naša studija, to još bilo tabu tema. Zbog toga se mi koncentriramo na fizičke ozljede poput rana od metka, smrzavanja ili amputacija."

"S obzirom na rusku agresiju protiv Ukrajine, očekujemo da ruski i ukrajinski ranjenici neposredno nakon rata neće nedostajati na radnom tržištu, već tek onda kad se ti veterani budu približavali penzionisanju", pojašnjava Braun.

Bivši zarobljenici manje uspješni

U ispitanoj skupini muškaraca rođenih između 1919. i 1921. su skoro dvojica od trojice bili najmanje šest mjeseci u ratnom zarobljeništvu, mnogi od njih još godinama nakon okončanja rata.

Kako pokazuje studija, to zarobljeništvo je kasniji radni vijek pogođenih skratilo za prosječno više od dvije godine. Osim toga, ti ljudi su u poslu bili u znatnoj mjeri manje uspješni nego bivši vojnici koji nisu dospjeli u zarobljeništvo.

Onaj ko je zbog zarobljeništva tek kasnije mogao započeti radni život, u poređenju je i pola godine kasnije otišao u penziju vjerojatno kako bi se poravnali prijašnji gubici.

I izbjeglice su se, pored gubitka svoje imovine i domovine, morale suočiti s nedostacima u poslovnom životu. Djelimično su ti ljudi koje se prognalo teže pronalazili posao i imali su probleme u stvaranju imovine. Upravo prognane žene često više nisu uspjele ponovno početi raditi.

"Mislim da to prije svega ima veze s visokom nezaposlenošću u postratnom razdoblju i diskriminacijom žena na radnom tržištu", kaže Braun. Uključivanje muških izbjeglica i prije svega vojnika koji su se vraćali s bojišta je bilo prioritet, dodaje ovaj ekonomist:

"Zaposlenje udanih žena je 1950-ih godina je bilo još jako stigmatizirano, a norma je bila slika muškarca koji jedini zarađuje u braku."

Politička podrška i brza integracija

"Naši rezultati pokazuju bi politika trebala podržati ratne veterane posebno pri kraju njihovog radnog vijeka, čak i onda ako su se odmah nakon kraja rata snašli na tržištu rada", kaže Braun i dodaje:

"Osim toga, važna je brza integracija izbjeglica na radnom tržištu i u obrazovnom sistemu. Posebnu pozornost bi se pritom trebalo posvetiti mladim odraslima na prijelazu iz škole u zanat te skupinama koje su zapostavljene na tržištu rada."