Šta kaže političar iz AfD-a o krvniku Mladiću i Aleksandru Vučiću?

Iako njemačka vlada nije reagirala na sahranu Ratka Mladića u Beogradu, zastupnici Bundestaga jesu.

I uglavnom osuđuju događaje u Beogradu, te dovode u pitanje europski put Srbije.

Zastupnik Zelenih i predsjednik Odbora za poslove Europske unije u Bundestagu Anton Hofreiter ne sumnja u to da je ono što se događalo proteklih dana u Beogradu veličanje preminulog ratnog zločinca Ratka Mladića koje treba najoštrije osuditi jer "ono pokazuje koliko snažno sistem Vučić provodi historijski revizionizam".

Nema sredstava za one koji veličaju ratne zločince

"Prijenos Mladićeva tijela avionom koji je organizirala vlada i sudjelovanje članova vlade na komemoraciji otkrivaju kako srbijanska vlada odgovornoga za genocid u Srebrenici, osuđenog ratnog zločinca, preobražava u narodnog heroja. Ponašanje srbijanske vlade jasna je poruka Europi da se zemlja pod Vučićem odvratila od europskog kursa. Ko glorificira ratne zločince, kreće se izvan europskog vrijednosnog poretka i njemu nema mjesta u Europskoj uniji", odgovorio je Hofreiter na upit DW-a.

On je ujedno kritizirao njemačku demokršćansko-socijaldemokratsku vladu zbog izostanka otvorene kritike vlasti u Beogradu i podržao jasne kritike koje dolaze iz Bruxellesa, uključujući i otkazivanje putovanja povjerenice za proširenje Marte Kos u Srbiju.

"Tim je više zbunjujuća suzdržanost savezne vlade, koja ponašanje srbijanske vlade dosad ostavlja bez komentara. Ko šuti na ratne zločine, nanosi tešku štetu međunarodnom pravu. Od savezne vlade očekujem da srbijanskoj vladi jasno da do znanja kako njezino ponašanje neće ostati bez posljedica. Ko slavi ratne zločince, ne može istodobno ubirati europska sredstva", zaključio je Hofreiter.

Žao mi je onih koji u Srbiji trpe takav narativ

Na upit DW-a da se izjasne o događajima u Beogradu, političari vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) koji se inače bave ovim područjem, su odbili odgovor ili nisu reagirali.

Predsjednica Njemačko-jugoistočnoeuropske parlamentarne grupe i zastupnica stranke manjeg partnera u vladi Friedricha Merza, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), Jasmina Hostert, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, je oštro kritizirala događaje u Beogradu i sudjelovanje nekoliko ministara srbijanske vlade na ceremoniji.

"Državni sprovod za 'koljača iz Srebrenice' nije samo posve neprihvatljiv, nego nažalost pokazuje i koliko je Srbija daleko od suočavanja sa zločinima i od Europske unije... Kao zastupnica u Bundestagu i članica Odbora za poslove EU-a, ovakvo ponašanje srbijanske vlade vidim kao vrlo velik korak unatrag i prepreku približavanju EU-u", zaključila je Hostert.

Socijaldemokratska zastupnica pružila je punu podršku kritici koju je na račun događaja u Beogradu izrazilo vodstvo Europske unije. Istodobno je izrazila solidarnost sa svima onima u Srbiji koji ne dijele službeni narativ. "Žao mi je što zbog toga prije svega trpe oni koji se u Srbiji zalažu za rasvjetljavanje istine i približavanje EU-u te kritiziraju vlast", zaključila je Hostert.

AfD-ovo razumijevanje za Beograd

Iznimku u stavu prema Srbiji opet predstavlja stranka krajnje desnog spektra Alternativa za Njemačku (AfD). Član ove stranke u Njemačko-jugoistočnoeuropskoj parlamentarnoj grupi Sascha Lensing ne dovodi u pitanje da su srbijanske vlasti poštovale odluke haaškog tribunala.

"Srbija je time (hapšenjem i izručenjem Mladića Haaškom tribunalu, op. a.) naposljetku ispunila svoje međunarodne obveze suradnje s Tribunalom. I zbog toga ne vidim razloga da današnja rasprava preraste u načelno dovođenje u pitanje stava Srbije prema odlukama međunarodnog tribunala", rekao je Lensing na upit DW-a.

On smatra da različita percepcija lika i djela Ratka Mladića unutar samog srbijanskog društva pokazuje koliko duboko sežu historijski sukobi i različite kulture sjećanja.

"Ujedno smatram da bismo u Njemačkoj na ta različita historijska iskustva trebali gledati s potrebnom osjetljivošću. Heroiziranje osuđenih ratnih zločinaca, po mome mišljenju, ne doprinosi pomirenju. Jednako tako, međutim, ne bi pomogle ni paušalne osude Srbije ili srpskog stanovništva", zaključuje Lensing.

Rekao je kako je tokom razgovora i susreta u Bosni i Hercegovini stekao dojam da „na svim stranama postoji velik interes za mir, stabilnost i dobru budućnost regije".

"Od savezne vlade stoga očekujem razboritu i uravnoteženu reakciju. Ona bi trebala poštovati patnju žrtava i pravomoćne presude međunarodnih sudova, a istodobno paziti da postojeće napetosti u regiji dodatno ne zaoštri", zaključio je političar AfD-a.

Što se tiče ukidanja podrške Srbiji na putu prema punopravnom članstvu u EU, AfD-ov zastupnik tu ponavlja stav svoje stranke koja načelno odbacuje proširenje EU-a.

Ovakav blagi stav, koji je izuzetak ako se govori o parlamentarnim strankama u Njemačkoj, nije novost. Na raspravi prošle godine u Bundestagu povodom 30. godišnjice Srebrenice jedina iznimka u kvalificiranju zločina u Srebrenici genocidom bio je AfD. Zastupnik Alexander Wolf osporio je kvalifikaciju genocida, ustvrdivši da su "Srbi ondje strijeljali muškarce, a žene i djecu načelno poštedjeli", te da kultura sjećanja nametnuta izvana ne pomaže smirivanju napetosti u BiH.

Blokade pregovora neće biti jer njih praktički ni nema

Viši analitičar berlinskog think-tanka European Stability Initiative (ESI) Adi Ćerimagić kritizira prije svega ono što je Europska komisija uoči same sahrane očekivala od Srbije.

"Ta očekivanja su vrlo brzo svedena na jedno: da ne postoji formalna, pravna ili administrativna odluka države Srbije da Mladiću priredi državnu sahranu. Komisija tu činjenicu nije samo prihvatila kao dovoljnu, nego ju je tokom press konferencije u ponedjeljak predstavila i kao uspjeh vlastite poluge utjecaja. No na sahrani se pokazalo da je država itekako sudjelovala u sahrani", kaže Ćerimagić u razgovoru za DW.

No on smatra da to neće mnogo promijeniti u odnosu Berlina i Bruxellesa prema napretku Srbije prema Europskoj uniji. Ali ne zato što za to nema volje, nego zato što tog napretka ionako već dulje vrijeme nema. Srbija od 2021. nije otvorila nijedan klaster u pregovorima s Europskom unijom.

"Iako Komisija preporučuje otvaranje Klastera 3, države članice ga blokiraju iz više razloga: jedne zbog neusklađenosti srpske vanjske politike, prije svega prema Rusiji i ratu u Ukrajini; druge zbog stanja vladavine prava i napada na prosvjednike i organizacije civilnog društva; a povremeno i zbog situacije na sjeveru Kosova. Ne bi me iznenadilo da neke sada na tu listu dodaju i sve što je pratilo Mladićevu sahranu", zaključuje Ćerimagić.