Pod pritiskom SAD-a: Christian Schmidt podnosi ostavku, kraj ere Visokog predstavnika?

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt izjavio je u nedjelju za FAZ da podnosi ostavku.

Već mjesecima SAD od Schmidta sve oštrijim tonom, a navodno i ultimativno traže da što prije napusti funkciju šefa OHR-a.

Bivši njemački ministar poljoprivrede izjavio je za FAZ u nedjelju, 10. maja, da podnosi ostavku. Nakon gotovo pet godina na čelu OHR-a "Christian Schmidt je lično odlučio da okonča svoju službu u provedbi mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini", navodi se u saopćenju koje je dostavio njegov "Ured visokog predstavnika" (OHR). Ipak, Schmidt će privremeno nastaviti obavljati dužnost dok se ne pronađe nasljednik, piše Michael Martens u tekstu za list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Funkcija visokog predstavnika postoji od završetka rata u Bosni, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, odnio više od 100.000 života i raselio milione ljudi. Zadatak visokog predstavnika je nadzor poslijeratnog poretka i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je rat okončan uz posredovanje SAD-a.

Schmidtovo najavljeno povlačenje već duže vrijeme je tema u bosanskim medijima i diplomatskim krugovima u Sarajevu.

"Ako do toga dođe, primopredaja dužnosti neće biti dobrovoljna niti će nastupiti u trenutku koji je sam izabrao. Već mjesecima Sjedinjene Američke Države od Schmidta zahtijevaju, sve oštrijim tonom, a navodno i ultimativno da što prije napusti funkciju. Washington, prema svemu sudeći, želi postaviti "pogodnijeg" nasljednika.

Schmidt upozorava na "prijeteći raspad" Bosne i Hercegovine

Schmidt će u utorak, 12. maja, u New Yorku predstaviti svoj polugodišnji izvještaj u Vijeću sigurnosti UN-a. Prema nacrtu izvještaja upućenog generalnom sekretaru UN-a Antóniu Guterresu, koji već danima kruži po zapadnim ambasadama u Sarajevu, Schmidt neobično otvoreno upozorava na prijeteći raspad Bosne i Hercegovine i "demontažu" države.

Srž upozorenja, piše dalje FAZ, je "politika entiteta RS", entiteta koji je prema međunarodnom pravu dio Bosne i Hercegovine. Tamo i dalje dominantnu ulogu ima dugogodišnji predsjednik i politički lider Milorad Dodik, iako prema odluci Ustavnog suda godinama ne bi smio obavljati političke i javne funkcije.

"Dodik, blizak saveznik Vladimira Putina, koji je bio među rijetkim europskim političarima na reduciranoj vojnoj paradi 9. maja u Moskvi, ranije je zbog svoje secesionističke retorike nailazio na otpor SAD-a i EU. Međutim, Washington pod predsjednikom Donaldom Trumpom se povukao iz tog američko-evropskog konsenzusa", piše Michael Martens u članku za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

BiH "kao talac entiteta RS"

U tekstu njemačkog lista se podsjeća da su američke sankcije protiv Dodika, njegovih najbližih saradnika i porodice ukinute su u oktobru 2025. godine bez obrazloženja. Prethodno je Dodik uložio znatna sredstva u lobiranje u SAD-u. Najstariji Trumpov sin, Donald Trump Jr., nedavno je posjetio sjedište vlade entiteta RS-a u Banjoj Luci, a aktivisti pokreta MAGA planiraju tamo organizirati investitorsku konferenciju.

Potom se dodaje: "Ne spominjući Dodika imenom, Schmidt u izvještaju navodi da se dovodi u pitanje 'teritorijalni integritet' Bosne i Hercegovine. Također se upozorava na "sve konfrontativniju političku retoriku koja otvoreno 'iz etničkih i vjerskih razloga' uzima na metu Bošnjake. Bosna je, prema riječima Christiana Schmidta, prije svega talac entiteta RS".

Kao primjere Schmidt navodi blokadu imenovanja novih sudija Ustavnog suda, blokadu Doma naroda parlamenta BiH, te finansijsko slabljenje državnih institucija. Budžetska sredstva za te institucije nisu povećavana već deset godina, što u praksi znači smanjenje. Hronični nedostatak sredstava pogađa vojsku, policiju i javni RTV servis, čiji je opstanak ugrožen. Schmidt govori o "postepenoj razgradnji odnosno demontaži" države.

Treći entitet i američki planovi za gasovod

Martens u članku za FAZ piše i kako Schmidt indirektno kritikuje i Hrvatsku, te hrvatske političke aktere u BiH.

"Rasprave o stvaranju posebnog entiteta za Hrvate ("treći entitet") visoki predstavnik naziva pokušajima etničke podjele zemlje. Narativi, koji Bosnu prikazuju kao poprište 'sukoba civilizacija', gdje je navodno kršćanstvo napadnuto od strane radikalnog islama, imaju isti cilj – uništavanje multietničkog i multireligijskog karaktera države."

Njemački novinar dodaje i kako je Schmidtovo povlačenje, koje Sjedinjene Države očigledno podstiču, možda povezano i s energetskim planovima bliskim Trumpu. Jedna američka kompanija planira izgradnju gasovoda, kojim će se od LNG terminala u Hrvatskoj do Bosne i Hercegovine transportovati američki "fracking" gas, kao i izgradnju plinskih elektrana, čija se isplativost dovodi u pitanje.

"Zanimljivo je da je Dodik, inače saveznik Rusije koji često blokira američke inicijative, podržao ovaj projekat. Nije dokazano da je zauzvrat obećano uklanjanje Schmidta, kojeg Dodik i njegovi ruski saveznici nazivaju 'gauleiterom', ali takva mogućnost se u diplomatskim krugovima ne smatra nerealnom", kaže se u tekstu FAZ-a.

Hoće li EU reagovati?

Hoće li američki pritisak uspjeti, zavisiće i od reakcije država EU, posebno Njemačke. Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ističe da SAD ne mogu same donositi odluku o imenovanju visokog predstavnika: "Nadležno tijelo je i dalje Vijeće za provedbu mira." To tijelo okuplja 55 država i organizacija koje podržavaju mirovni proces u BiH, uključujući EU zemlje, SAD, Kanadu, Rusiju i Tursku. Bez njihove saglasnosti SAD teško mogu nametnuti rješenje, navodi dalje FAZ i dodaje:

"Petritsch, međutim, postavlja i šire pitanje: da li je funkcija visokog predstavnika uopšte još potrebna? Zatvaranje OHR-a već godinama se navodi kao cilj. Prema njegovom mišljenju, to bi sada moglo biti ostvarivo: preostala pitanja mogla bi se integrisati u pregovore o pristupanju BiH Evropskoj uniji, čime bi se zadržali mehanizmi uslovljavanja bez potrebe za OHR-om", piše DW.