Plin u Evropi ponovo iznad 100 eura: Cijena na najvišem nivou od 2022. godine

Evropska referentna cijena prirodnog plina prvi put od energetske krize 2022. godine premašila je 100 eura po megavat-satu, samo nekoliko sati nakon što je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen upozorio da se Evropa suočava s novom energetskom krizom i teškom zimom.

Cijena referentnog evropskog ugovora za prirodni plin porasla je iznad 100 eura po megavat-satu jučer poslijepodne, što je nivo posljednji put zabilježen u decembru 2022. godine, na vrhuncu energetske krize koja je uslijedila nakon ruske invazije punog obima na Ukrajinu.

Referentni nizozemski TTF ugovor za isporuku narednog mjeseca, koji služi kao pokazatelj cijena plina u Evropi, trgovao se po cijeni od 100,37 eura po megavat-satu u 16 sati po srednjoevropskom vremenu, što je rast od više od četiri posto u odnosu na prethodni dan. Prije početka rata s Iranom krajem februara cijena je iznosila oko 32 eura, iako je i dalje znatno niža od rekordnih približno 340 eura zabilježenih u augustu 2022.

"Još jednom, zbog geopolitičkih previranja, Evropa se suočava s novom energetskom krizom", rekao je Dan Jorgensen, evropski povjerenik za energetiku i stanovanje.

Dodao je da će predstojeća zima biti teška za evropske građane i privredu u cjelini te da računi za energente u Evropskoj uniji bilježe snažan rast.

Evropska komisija također procjenjuje da će globalno tržište dizela ostati ograničeno najmanje do 2027. godine, što će održavati visoke cijene energije. Zbog toga želi povećati proizvodnju u evropskim rafinerijama, od kojih je oko četvrtina zatvorena tokom posljednje dvije decenije.

Snabdijevanje plinom u Evropi trenutno je ograničeno.

Poremećaji u isporukama ukapljenog prirodnog plina (LNG), uzrokovani ratom s Iranom, smanjili su isporuke iz nekoliko izvora, posebno iz Katara, dok je Evropa u ljetni period ušla sa zalihama znatno ispod uobičajenog nivoa.

Po podacima Agencije EU za saradnju energetskih regulatora (ACER), skladišta plina u EU bila su 21. oktobra popunjena 75 posto, što je znatno ispod uobičajenog cilja od 90 posto do 1. novembra, iako je državama članicama omogućena veća fleksibilnost u primjeni tog cilja.

Na kraju prošle zime skladišta su bila popunjena svega 28 posto, u poređenju s devetogodišnjim prosjekom od oko 40 posto, a njihovo ponovno punjenje bilo je sporo i skupo. ACER procjenjuje da je rat povećao evropski račun za uvoz plina za između 18 i 33 milijarde eura.

Tokom ljeta gotovo nijedna pošiljka katarskog LNG-a nije stigla u EU, zbog čega se blok sve više oslanja na Sjedinjene Američke Države, koje sada osiguravaju približno 30 posto evropskih potreba za plinom.

Agencija je upozorila i da će Evropa tokom zime konkurirati Aziji za dostupne LNG pošiljke, što bi moglo dovesti do dodatnih oscilacija cijena. Ipak, potražnja za plinom i dalje je oko 20 posto niža nego prije krize iz 2022. godine, što znači da će postojeće zalihe trajati duže.

Evropska unija ubrzano traži alternativne izvore snabdijevanja.

EU i Kanada, po nacrtu zajedničke izjave pripremljene za samit u Montrealu koji će biti održan danas i sutra, razmatraju dugoročni sporazum o isporuci LNG-a.

Istovremeno, ministri energetike država članica EU trebali bi se danas sastati da bi razgovarali o stanju na energetskom tržištu i mogućim odgovorima na rastuće pritiske na snabdijevanje i cijene energenata.