Novi udar na svjetsku ekonomiju: Nije nafta, problem je nešto drugo

Nisu samo nafta i plin u fokusu geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku — tek tekući helij, ključna sirovina za proizvodnju naprednih poluvodiča, našao se u središtu globalnog ekonomskog udara zbog ratnih dešavanja i blokade Hormuškog moreuza.

Helij tekućeg oblika, gas fosilnog porijekla, koristi se u različitim industrijama, ali je posebno važan u visokotehnološkim procesima: za hlađenje komponenti i preciznu obradu plazmom (tzv. plasma etching) wafer pločica koje se koriste za izradu čipova. Ovaj kriogeni gas se obično koristi na temperaturama i do –150°C, a njegova uloga je presudna u proizvodnji najnaprednijih mikročipova koji pokreću data centre, umjetnu inteligenciju, pametne telefone, računala i moderne automobile.

Produkcija helija pogodne kvalitete za ove industrijske potrebe gotovo se u potpunosti oslanja na SAD i Katar. Međutim, zbog sukoba u Zaljevu, katarski najveći helij‑kompleks u Ras Laffanu obustavio je proizvodnju pozivajući se na višu silu, čime je prekinuta jedna od glavnih svjetskih opskrbnih linija. To se dogodilo prije otprilike dvije sedmice.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ako prekid opskrbe potraje još samo nekoliko sedmica, oporavak normalne proizvodnje, logistike i distribucije mogao potrajati mjesecima. Među najugroženijim je Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), vodeći svjetski proizvođač čipova, koji jedini proizvodi ultra‑napredne poluvodiče potrebne za AI akceleratore kompanija poput Nvidia, te čipove koji se koriste u Appleovim pametnim telefonima, piše Corriere Della Sera.

Iako trenutna situacija ne znači iznenadni krah industrijskih lanaca, jer mnoge kompanije još imaju zalihe i recikliraju dio helija, vrijeme nije na strani industrije. Svakim danom produžene blokade raste pritisak na opskrbne lance i povećava se rizik od rasta cijena proizvoda – od smartfona i računala, preko kućne automatizacije, pa do automobila.

Uz to, cijena helija već je znatno porasla, na početku godine kretala se oko 450–600 dolara po 1.000 kubičnih stopa, dok neki analitičari sada predviđaju da bi uslijed krize cijene mogle dosegnuti i 2.000 dolara. U takvim okolnostima, troškovi proizvodnje čipova mogli bi postati znatno veći, što bi moglo promijeniti i globalne finansijske tokove u tehnološkom sektoru.

Kao odgovor na pojavu nestašice u opskrbi helijem, nekim proizvođačima preostaje fokusirati se na najprofitabilnije proizvode, poput AI čipova, dok bi standardna elektronika i automobilska industrija potencijalno ostali u drugom planu.

Ova situacija je takođe prilika za druge igrače u globalnoj industriji helija. Ruski Gazprom već razvija veliki helij‑projekat u sibirskom regionu Amur, gdje je trenutno oko 13 posto svjetske proizvodnje, uz značajnu podršku Kine. Ovaj gas se transportuje kopnenim putem, izbjegavajući pomorske rute kao što je Hormuz, što Moskvu i Peking stavlja u novu poziciju utjecajnih dobavljača helija.