Novi podaci iz Njemačke: Friedrich Merz sve manje popularan

Prva dva pokrajinska izbora ove godine su završena i savezna njemačka vlada sada ponovo ubrzava stvari.

Sedmicama se, naime, vladajuća koalicija konzervativnih demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) kretala puževim korakom iz straha da bi provođenje reformi moglo da od njih otuđi birače u pokrajinama Baden-Württemberg i Rhineland-Pfalz. Ali te dugo očekivane reforme moraju se provesti kako bi se Njemačka vratila na pravi put. One će, međutim, za građane podrazumijevati i veće opterećenje i smanjenje dotacija.

Kancelar Friedrich Merz je, nakon stupanja na dužnost u maju 2025, najavljivao "jesen reformi". To se nije ostvarilo. Dugotrajna neaktivnost i politička stagnacija sada uzimaju danak: 84 posto građana, najveći procenat otkako je ova koalicija na vlasti, nezadovoljno je učinkom savezne njemačke vlade.

Ona čak ne može da ubijedi ni simpatizere vladajućih stranaka, pokazuje najnovije reprezentativno istraživanje javnog mnjenja ARD-Dojčlandtrend, za koje je institut Infratest Dimap tokom posljednja dva dana marta razgovarao sa 1.316 njemačkih birača s pravom glasa.

Merz i Klingbeil trpe značajne gubitke

Pad popularnosti vladajuće koalicije utiče i na popularnost njenih lidera. Kancelara Friedricha Merza (CDU) sada podržava 21 posto ispitanih, što je pad za velikih 8 procenata, a vicekancelara Larsa Klingbeila (SPD) podržava 18 posto – što je pad za ogromnih 15 procenata. I jedan i drugi su sada na najnižim rejtinzima od stupanja na dužnost.

Nezadovoljstvo se ogleda i u rejtingu stranaka. Kada bi se sada održali izbori za Bundestag, vladajuće stranke CDU/CSU i SPD bile bi daleko od većine. U poređenju s martom, i jedna i druga grupacija izgubile su po dva procentna poena: CDU/CSU bi trenutno dobile 26 posto glasova, a SPD samo 12. Socijaldemokrate su se tako vratile na svoj rekordno nizak nivo zabilježen 2019. godine.

Alternativa za Njemačku (AfD) porasla je za dva procenta u odnosu na prethodni mjesec i sada bi osvojila 25 posto. Svoj rezultat za po jedan posto poboljšali su i Zeleni i Ljevica, dostigavši 14, odnosno 10 posto podrške. Ostale stranke su ostale ispod cenzusa od pet posto, a među njima su i Savez Sara Vagenkneht (BSW) i Slobodne demokrate (FDP), svaka sa po tri posto podrške.

Rat u Iranu ruši nade za ekonomski rast

Njemačka vlada sada mora da ispuni očekivanja – ali ekonomija je velika briga. Tri godine recesije i potom godinu dana stagnacije ostavile su traga. Industrija se smanjuje i kompanije premještaju proizvodnju i radna mjesta u inostranstvo. Svaki znak poboljšanja, čak i onaj najslabiji, anuliran je zbog rata u Iranu. Ukoliko cijene energije ostanu ovako visoke ili čak dodatno porastu, ponovo prijeti inflacija.

Sveukupno gledano, 70 posto građana nema povjerenja da će ova njemačka vlada provesti neophodne mjere za poboljšanje ekonomske situacije.

Planovi vlade podrazumijevaju kombinaciju poreskih olakšica, smanjenja cijena energije, investicionih podsticaja i deregulacije – sve kako bi se na kraći rok stabilizovala ekonomska pozicija Njemačke, a na duži zemlja učinila konkurentnijom. Nakon Uskrsa su, inače, planirane i dodatne olakšice za potrošače.

Brže priznavanje stranih stručnih kvalifikacija

Jedan od prijedloga je da se kompanijama dozvoli da zapošljavaju osoblje na određeno vrijeme na duže periode nego što je trenutno dozvoljeno. Građani s kojima su razgovarali istraživači po tom pitanju su podijeljeni: 48 posto njih to bi odobrilo, a 44 posto ne bi. Istovremeno, ubrzano priznavanje stranih stručnih kvalifikacija, koje bi imigrantima omogućilo brži ulazak na tržište rada, dobilo bi snažnu podršku u Njemačkoj (74 posto).

Pritom je za to samo 48 posto glasača AfD-a, stranke s izvjesnim krajnje desničarskim sklonostima. Istovremeno se među glasačima drugih stranaka stopa odobravanja kreće između 83 i čak 95 posto.

Bogati bi trebalo da plaćaju veće poreze

Da bi se popunile budžetske rupe i, prije svega, podstakle žene da više rade, razmatra se ukidanje postojećih poreskih olakšica za bračne parove, tzv. zajedničko oporezivanje bračnih parova. Protiv toga je, međutim, 54 posto građana, a samo 32 procenta smatra da je to ispravno.

Prijedlog o povećanju poreza na dodatu vrijednost odbija njih 91 posto. Građani procjenjuju da je poresko opterećenje i opterećenje doprinosima za njih već sada previsoko. Ukupno 66 posto ispitanih kaže da smatra da je njihovo poresko opterećenje previsoko, dok 28 procenata smatra da je prikladno. Poreske olakšice za grupe s niskim i srednjim prihodima, zajedno sa povećanjem poreza na dohodak za one s visokim prihodima, pozdravilo bi 76 posto ispitanih.

Penzije, zdravstvo, dugoročna njega – problemi svuda

Promjene se najavljuju ne samo kada je riječ o poreskom sistemu, već i u oblasti socijalnog osiguranja. Taj sistem je pod pritiskom zbog demografskih promjena: stanovništvo Njemačke brzo stari i sve manje radno sposobnih ljudi mora da izdržava sve veći broj penzionera. To ne može da se nastavi unedogled. Starenje stanovništva povećava pritisak i na zdravstveni sistem. A on je i preskup i neefikasan. Broj starijih osoba kojima je potrebna njega u narednim godinama brzo će rasti.

Međutim, 74 posto anketiranih građana nema povjerenja da će ova vlada provesti neophodne mjere kako bi sistemi socijalnog osiguranja bili održivi i u budućnosti. Vlada je inače imenovala tri stručne komisije za izradu prijedloga reformi. Rad na pitanjima penzija i dugoročne njege još uvijek je u toku, a komisija za zdravstvenu zaštitu predstavila je svoje nalaze krajem marta.

Od prijedloga usmjerenih na rasterećenje zakonskog zdravstvenog osiguranja, veći porezi na alkohol, duhan i bezalkoholna pića dobijaju većinsku podršku građana (72 posto za, 24 posto protiv). Međutim, veće participacije za lijekove i tretmane jasno se odbacuju (20 posto za, 76 posto protiv), isto kao i ukidanje besplatnog suosiguranja za supružnike (26 posto za, 64 posto protiv) ili ograničeno nadoknađivanje privatnih ljekara i bolnica (23 posto za, 63 posto protiv), piše DW.