Nova njemačka Vlada neće mijenjati odnos prema BiH

Vogel, koji je viši saradnik Vijeća za demokratizaciju politike u Briselu, kaže da su Nijemci ipak glasali za kontinuitet.

Ipak, ima stvari o kojima se moramo dobro zamisliti. Velike stranka CDU/CSU i SPD zajedno su ostvarile tek nešto iznad 50 posto. Tako, imamo sličnu situaciju kao u Austriji. Rekao bih da je na sceni neko urušavanje velikih političkih stranaka te spektakularan uspjeh manjih“, kazao je Vogel.

Dvije, relativno, manje stranke FDP i Zeleni su, kaže on, sada u razgovorima da uđu u vlast. Uspjeh desničarske stranke AfD je, ističe on, bio predvidiv.

"Njemačka je bila dosta eksponirana kada je riječ o pitanju izbjeglica, zatim islama ili integracija. Ja ne mogu nijednu drugu zemlju zamisliti koja će primiti milion izbjeglica i čija će vlada ipak biti potvrđena. Ipak, rast ksenofobičnog AfD-a je šokantan u jednoj zemlji u kojoj sjećanje na zločine nacista još uvijek determinira obrazovni i politički sistem“, navodi Vogel.

Za razliku od tendencija u Austriji, on ne vidi da će u Njemačkoj desničari imati veći utjecaj. Veći izazov za Merkel će, kaže, biti raditi zajedno s FDP-om i Zelenim, koji imaju drugačije predstavu vanjske politike u Europi. Tako se FDP, kaže, dosta, približio ruskoj poziciji na Krimu, što je uznemirujuće.

"Kad je riječ o politici prema Zapadnom Balkanu, bili smo došli u poziciju u kojoj se Unija bila dosta fokusirala na ovaj region. Ta vodeća uloga ne dolazi iz Pariza ili Rima, već iz Berlina. Ne očekujem neke korekcije te politike, ali se nadam da će Berlin i Brisel biti svjesni da je čitava regija u zastoju, te da je to štetilo i samoj privlačnosti EU, posebno za one koji su zagovarali EU perspektivu“, navodi Vogel.

On ističe da se civilni sektor od Brisela s pravom osjeća ostavljenim na cjedilu, a posebno kada je riječ o pravnoj državi, borbi protiv korupcije i za slobodu medija. Berlin bi trebao, zaključuje on, ponovo preuzeti vodeću uloga u politici prema Balkanu.

Generalna sekretarka Inicijative za Europsku stabilnost Alexandra Stiglmayer kaže za Radiosarajevo.ba da je ishod izbora u Njemačkoj svojevrsni poziv za buđenje.

Tvrdi da nije bilo očekivano da će konzervativci i socijaldemokrati izgubiti toliki broj glasača, a da će anti-EU i antiimigracijske snage toliko porasti.

Za nju nije iznenađujuće da je AfD imao više glasača na istoku Njemačke. Ipak, navodi da je 73 posto glasača glasalo za etablirane stranke a to su CDU/CSU, SPD, FDP i Zeleni.

"AfD je izazov, zbog svojih ekstremnih pogleda, a sada će imati 90 mjesta u novom Bundestagu. AfD je protiv eura, vrlo skeptičan prema EU, politika im je antiimigracijska, antiislamska. Etablirane stranke će im se morati ubjedljivije suprotstaviti nego do sada“, kaže Stiglmayer.

Govoreći o politici prema Zapadnom Balkanu, Stiglmayer kaže da, ako se formira takozvana Jamajka koalicija (CDU/CSU, FDP, Zeleni) neće biti mnogo promjena prema BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana.

"Sve ove stranke podržavaju njihov pristup EU, ali i insistiraju u tome da oni ispunjavaju sve kriterije za pristupanje. Nadam se da će Zeleni promovirati proces proširenja još više, ali neće biti fundamentalnih promjena“, kaže Stiglmayer.

Politički analitičar iz Berlina Bodo Weber cijeni da se s odlaskom SPD-a u opoziciju smanjuje manevarski prostor za AfD, koja će još uvijek biti značajna stranka.

"Najveći broj glasova za tu stranku su bili protestni glasovi. Znači da AfD predstavlja i presedan i izazov, no u odnosu na mnoštvo drugih populističko-nacionalističkih stranaka u europskim zemljama, Njemačka ostaje stabilna demokratija“, kaže on.

Weber nije mišljenja da će se zbog problema koji mediji prognoziraju Merkel, Njemačka više baviti sama sobom te da neće imati mnogo vremena za BiH.

"Kad je riječ o BiH, očigledno je da je izborna kampanja ovaj put već počela, da je sve stalo, uključujući i reformsku agendu, što znači da će se nova vlada suočiti s dubokom krizom onoga što je bilo počelo kao njemačko-britanska inicijativa, kaže Weber.