Njemačkoj prijeti recesija? Rat u Iranu i visoke cijene energije pogoršavaju ekonomske prognoze

Ponovo kriza u svijetu sapliće oporavak njemačke privrede: rat u Iranu je usijao cijene energenata i zbog toga vodeći ekonomski instituti su barem prepolovili prognozu rasta za 2026.

Umjesto rasta bruto domaćeg proizvoda od 1,3 posto, koliko su očekivali u septembru, pet najuticajnijih instituta sada zajednički prognoziraju samo 0,6 posto.

Njemačka je 2025. jedva izbjegla treću uzastopnu godinu recesije, a ove godine se nadala osjetnijem rastu jer se vlada zadužila da obezbijedi masivna ulaganja u infrastrukturu, odbranu i klimatsku tranziciju.

Napad SAD i Izraela na Iran, međutim, već je izazvao posljedice čije su razmjere ugušile optimizam Berlina da će ulaganjima ove godine podstaći osjetniji ekonomski zaokret.

"Šok cijene energenata snažno potiskuje privredu," rekao je ekonomista Ifo Timo Wollmershäuser. "U isto vrijeme, ekspanzivna fiskalna politika podržava domaću privredu i sprečava veći pad."

Minhenski Ifo, Njemački institut za ekonomska istraživanja, kilski Institut za svjetsku privredu, Lajbnicov institut za ekonomska istraživanja i Institut za ekonomska istraživanja iz Halea dva puta godišnje objavljuju zajedničku konjunkturnu prognozu.

Osim što su srubili procjenu rasta za ovu godinu za više od pola, instituti sada sa više pesimizma prognoziraju ekonomiju 2027. Umjesto rasta od 1,4 posto, sada očekuju pola procentnog poena manje.

Jedna od očekivanih posljedica rata i poskupljenja nafte i gasa je i ubrzanje inflacije na 2,8 posto ove i 2,9 posto iduće godine.

"Mada se predviđa postepeno smirivanje cijena energije, one će duže vrijeme ostati osjetno veće nego što su bile prije rata u Iranu," naveo je Ifo u saopštenju uz proljećnu prognozu. "To znači da će privreda teret troškova prebaciti na potrošače."

Drugim riječima, poskupljenje goriva izazvat će poskupljenje proizvoda po cijelom maloprodajnom frontu.

Posljedice rata će prikočiti i oporavak tržišta rada, sa mlakim proljećnim zapošljavanjem u martu i brojem nezaposlenih iznad važnog praga od tri miliona. Konkretno, instituti prognoziraju rast stope nezaposlenosti sa 6,3 posto s kraja prošle, na 6,4 posto krajem 2026.

Pošto se kraj novog bliskoistočnog rata ne nazire, očekuje se da će i vlada ove nedjelje oboriti zvaničnu konjunkturnu prognozu za ovu i iduću godinu.

Rast slabiji od očekivanog značit će slabiji prihod od poreza, a to znači da će porasti i pritisak na budžet zasnovan na prognozi koja je povoljnija od nove realnosti.