Njemački medij: Šest činjenica o odnosima Tajvana, Kine i SAD

I pored upozoravanja Kine da to ne čini, Nancy Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma Kongresa SAD, otputovala je na Tajvan.

Kina je za taj slučaj zaprijetila protivmjerama i koncentrisala vojne snage na suprotnoj strani Tajvanskog moreuza.

Kakvu ulogu ima posjeta Pelosijeve Tajvanu, piše Deutsche Welle.

1. U čemu se sastoji glavni konflikt?

Kinesko vođstvo vidi Tajvan kao dio Kine. No, od prije 72 godine faktički postoje dvije kineske države: komunistička Narodna Republika Kina i Republika Kina, koja se zvanično još uvijek tako zove, iako je svi poznaju pod imenom ostrva na kojem se nalazi – Tajvana.

Tajvan se od kraja osamdesetih godina naovamo od diktature razvijao u demokratiju. Ostrvo spada u politički najstabilnije demokratije Azije. Kina je nasuprot tome komunistička narodna republika. Za današnjeg šefa partije i države Sija Đinpinga, „ujedinjenje“ sa Tajvanom je „istorijska misija“.

2. Šta hoće Tajvanci?

Većina Tajvanaca sebe vidi kao nezavisne i hoće da očuva bar status kvo. Oni žele da budu međunarodno priznati kao demokratija i neće da se potčine diktatorskom sistemu kao u Kini. Bivša tajvanska vlada partije Kuomintang nekada je pretendovala na čitavu Kinu – što se odražava u današnjem zvaničnom imenu „Republika Kina“. Od tog zahtijeva su odustali 1994. Tada je Tajvan od diktature postajao demokratija. 

3. Šta SAD imaju s Tajvanom?

SAD su se odavno obavezale da brane Tajvan – i zakonski. Nakon diplomatskog priznanja Kine, SAD su se još 1979. zakonski obavezale da i dalje potpomažu odbrambene sposobnosti Tajvana. To se najčešće radi isporukom „defanzivnog“ oružja. Nakon što su SAD do sada postupale „strateški dvosmisleno“ u cilju zastrašivanja, predsjednik SAD Joe Biden otišao je dalje od svojih prethodnika. On je više puta izjavljivao da je „obaveza“ SAD da brane Tajvan.

Osim toga, ostrvo između Japan i Filipina ima i veliki strateški značaj – ne samo za Kinu. Tako je general SAD Douglas MCArthur jednom nazvao Tajvan „nepotopivim nosačem aviona SAD“. Kada bi Kina osvojila Tajvan, bio bi to, po njegovim riječima, veliki korak u ambicijama velike sile da joj bude otvorena kapija ka Pacifiku.

4. Da li prijeti vojna akcija Kine?

Opasnost da će Kina osvojiti Tajvan se povećala otkako je na čelu države Si Đinping. Kina je zbog toga odavno modernizovala prije svega mornaricu i avijaciju. Smatra se da će moćni predsjednik htjeti da realizuje svoju namjeru dok je na vlasti. Jedan strani ambasador nedavno je rekao: „Nadam se da će Si Đinping ostati na vlasti što duže. To bi značilo da bi vojno osvajanje Tajvana bilo odgođeno za dalju budućnost.“

5. Zašto je Tajvan priznao samo mali broj zemalja?

Kina primorava svaku zemlju koja hoće da ima diplomatske odnose sa Pekingom da ne održava kontakte s Tajvanom. Radi se o politici „jedne Kine“, prema kojoj je Peking jedini legitimni predstavnik Kine. Pod pritiskom Kine, Tajvan je isključen iz Ujedinjenih nacija i međunarodnih organizacija. Sada tako nešto manje od dvadeset manjih zemalja održava odnose sa Tajvanom. Njemačka ili SAD imaju nezvanična predstavništva u Tajpehu.

6. Zašto su razmirice značajne na međunarodnom planu?

Spor oko Tajvana spada u jedno od najopasnijih kriznih žarišta na svijetu. Poslije napada Rusije na Ukrajinu, širom svijeta zavladala je zabrinutost da bi Kina na sličan način mogla da pokuša da osvoji demokratsko ostrvo. Vojni sukob imao bi velike posljedice po globalnu privredu. Ako spor između SAD i Kine eskalira, bio bi to sukob dvije nuklearne sile.

Stručnjaci smatraju da bi rat oko Tajvana imao velike posljedice po svjetsku privredu – veće od rata u Ukrajini. Tajvan je 22. po rangu privredna sila, industrijski vrlo razvija i vrlo dobro umrežena u svjetsku privredu. Veliki dio poluprovodnika, kojih ionako nema dovoljno, potiče od tajvanskih firmi. Zbog velike zavisnosti od kineskog tržišta, njemačka preduzeća bila bi teško pogođena eventualnim sankcijama Zapada protiv Kine.