Njemačka se teško nosi s globalnim političkim promjenama: Vanjska politika pred novim izazovima

Osnovni spoljnopolitički problem za saveznu vladu Njemačke nedavno je ovako sažeo historičar i politikolog Herfrid Minkler: "Liberalni idealizam jednog međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima pokazao se kao iluzija."

Kancelar Friedrich Merz žali se da danas poredak zasnovan na pravilima ne dovode u pitanje samo autoritarni politički sistemi.

"To, nažalost, važi i za Ameriku", rekao je Merz misleći na predsjednika Donalda Trumpa. Najnoviji američki strateški dokument, sa oštrom kritikom evropskih saveznika i EU, dodatno je učvrstio ovaj utisak.

Odlazak SAD iz Europe već je počeo

Najveća briga među njemačkim političarima i vojnim krugovima jeste mogućnost da se SAD u političko-bezbjednosnom smislu udaljavaju od Evrope. Čini se da je taj proces već dobrim dijelom u toku. Početkom decembra general Kristijan Frojding, jedan od najviših njemačkih generala, izjavio je u intervjuu za američki časopis The Atlantic da je direktan kontakt sa američkim kolegama u međuvremenu "prekinut".

Ranije je, kako kaže, razmjena informacija bila moguća "danju i noću". Gubitak brzih komunikacionih kanala za njega je stoga "alarmantno upozorenje", posebno s obzirom na mogući ruski napad na istočne članice NATO.

Evropljani trenutno najdirektnije osjete američko udaljavanje u vezi sa pitanjem Ukrajine. Trump vrši pritisak na postizanje mira koji bi daleko išao dobrano na ruku zahtjevima ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Hening Hof iz Njemačkog društva za spoljnu politiku rekao je za DW: "Ako dođe do toga da se Amerikanci na neki način povuku, pritisak na Evropljane da budu sposobni za djelovanje i da izgrade snažnu protivtežu biće još veći."

Merz pokušava, zajedno sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom, da ublažiopadanje američke podrške.

"Niko ne treba da sumnja u našu podršku Ukrajini", rekao je Merz na jednom od trojnih sastanaka u Londonu početkom decembra. Ali sva trojica lidera suočeni su sa ograničenim budžetima, pritiskom desnice u unutrašnjoj politici i slabljenjem javne podrške Ukrajini.

Njemačka u Kini postaje molilac

U odnosima s Kinom Njemačka sada pokušava da popravi narušene veze. Ministar spoljnih poslova Vadeful je na jesen iznenada otkazao put u Kinu kada je postalo jasno da mu kineska strana, osim kolege ministra, neće obezbijediti nijednog drugog važnog sagovornika.

Njegova kritika "sve agresivnijeg ponašanja" u Tajvanskom moreuzu i u Istočnom i Južnom kineskom moru izazvala je bijesnu reakciju Pekinga. Vadeful je putovanje nadoknadio u decembru, dok je potpredsjednik vlade Lars Klingbajl u Pekingu već ranije pokušao da smiri napetosti.

Kina je za Njemačku kao trgovinski partner suviše važna da bi se dozvolila otvorena konfrontacija. Posebno zbog gotovo monopolske kineske pozicije u oblasti rijetkih metala, njemačka industrija je veoma zavisna od kineskih isporuka.

O promijenjenoj ravnoteži moći Hening Hof objašnjava: "Kinezi su izuzetno uspješni u zauzimanju liderskih pozicija u mnogim tehnološkim sektorima, u oblastima koje je tradicionalno držala njemačka industrija. U takvoj situaciji Njemačka jednostavno više nije toliko značajna."

Za početak 2026. konačno je planirana i posjeta kancelara Kini.

Kritička solidarnost s Izraelom

"Dolazim kao prijatelj Izraela, koji zna da je prijateljstvo između Njemačke i Izraela beskrajno vrijedno i dragocjeno", rekao je Merz prilikom posjete Izraelu u decembru.

Ove tople riječi nisu bile sasvim očekivane sa stanovišta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

U augustu je Merz obustavio isporuke oružja Izraelu koje bi se moglo upotrijebiti u Pojasu Gaze. U novembru je ponovo ukinuo embargo, čime je otvorio put svojoj posjeti.

Izraelska oštra vojna akcija u Gazi, kao odgovor na teroristički napad islamističkog Hamasa u oktobru 2023, dovela je njemačku vladu "pred određene dileme", rekao je Merz u prisustvu Netanjahua. Vlada želi da osigura izraelsku bezbjednost — i iz odgovornosti proistekle iz Holokausta — ali i da uputi kritiku kada smatra da je ona potrebna.

U nekoliko ključnih pitanja dvije vlade ne mogu se približiti, posebno kada Njemačka insistira na rješenju dvije države — stvaranju palestinske države uz izraelsku. Netanjahu je rekao: "Svrha palestinske države jeste da uništi jedinu jevrejsku državu."

Netanjahu nije dobio poziv u Njemačku. Protiv njega postoji nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda, a njemačka vlada bi, u principu, bila obavezna da ga uhapsi. U Berlinu žele izbjeći situaciju, "u kojoj bi se moralo reći: dobro, iz diplomatskih razloga ne možemo uhapsti gospodina Netanjahua, ne želimo to, ali ne želimo ni da narušimo ugled Međunarodnog krivičnog suda", kaže Hans-Jakob Šindler, stručnjak za Bliski istok i direktor međunarodne organizacije "Counter Extremism Project", za DW.

Kao posrednik u bliskoistočnom sukobu njemačka vlada, kao i EU u cjelini, ima vrlo ograničenu ulogu, kaže Šindler: "Jasno je da i Palestinci i Izraelci gledaju prema Vašingtonu kao glavnom posredniku, a ne prema Evropi."

Evropa će imati važnu ulogu u obnovi Gaze i humanitarnoj pomoći, "ali kao centralni posrednik posljednjih deset godina praktično se sama isključila".

Merz: kancelar za vanjsku politiku

Kancelar je od početka dao snažan naglasak spoljnoj politici. Zbog brojnih putovanja nazivan je, pomalo podrugljivo, "spoljnim kancelarom". Hening Hof iz Njemačkog društva za spoljnu politiku zaključuje: "U cjelini se može govoriti o određenom oživljavanju."

Ali dodaje i ovo: "Berlinska spoljna politika još je prespora da bi odgovorila na novu globalnu situaciju."

U svakom slučaju, planirana je reforma Ministarstva spoljnih

poslova; komisija će se naredne godine, na primjer, baviti pitanjem zavisnosti od Kine. "Sve je to dobro, ali dolazi dvije, tri, četiri, pet godina prekasno. Ako se ne ubrza tempo, biće teško."