Njemačka: Aldi, Lidl i ostali postali previše moćni na štetu potrošača

Cijene hrane u Njemačkoj rastu, samim tim i nezadovoljstvo potrošača. Komisija za monopole navodi da trgovci hranom i proizvođači neproporcionalno snažno profitiraju, dok poljoprivrednici imaju sve manje koristi.

"Moć maloprodaje hrane i dijelom proizvođača je značajno porasla na štetu potrošača", rekao je predsjednik Komisije za monopole Tomaso Duso. Razlog su brojne fuzije, a pored toga - trgovci se sve više bave i proizvodnjom hrane.

Trgovinski savez Njemačke (HDE) i Savezno udruženje njemačke trgovine hranom (BVLH) su odbacili kritike.

Zbog rastućih cijena i protesta poljoprivrednika, prethodna vlada je 2024. zadužila Komisiju da detaljno ispita lanac snabdijevanja hranom.

Hrana i bezalkoholna pića su u oktobru u Njemačkoj koštali 37 posto više nego 2020, prema Saveznom zavodu za statistiku.

Marže trgovaca i proizvođača rastu već više od 10 godina, kritikuje Duso. U istom periodu su potrošačke cijene porasle više nego u mnogim drugim zemljama Europske unije.

Osim toga, postoje i naznake da smanjenja troškova nisu bila prenijeta na kupce. Jaz između proizvođačkih i potrošačkih cijena se, prema izvještaju Komisije, sve više širi.

Tako su na primjer cijene mliječnih proizvoda u supermarketima posljednjih godina mnogo više skočile od proizvođačkih cijena, piše dpa.

Oko 85 procenata njemačke maloprodaje hrane kontrolišu Edeka, Rewe, Schwarz - gdje spadaju Lidl i Kaufland - i Aldi.

Visoka koncentracija tržišta i dodatna povećanja cijena hrane, na primjer zbog poskupljenja energenata, kao i slabija konkurencija su razlozi za brigu, rekao je Duso.

Udruženja trgovaca to negiraju. Saopštenje Komisije, kažu, dramatizuje situaciju.

"Konkurencija u trgovini hranom funkcioniše", rekao je Björn Fromm, predsjednik BVLH. "Zabluda" je da skok cijena hrane dovodi do većeg profita trgovaca.

Porast cijena je objasnio višim troškovima energenata, radnika i nabavke robe. U nekim slučajevima uzroci su loši prinosi i nesigurnost na globalnom tržištu.

Komisija za monopole zahtijeva strožu kontrolu budućih spajanja kompanija. Fuzije mogu, kako navodi, dodatno da povećaju potrošačke cijene.

"Preostala konkurencija u lancima snabdijevanja mora hitno da bude zaštićena", stoji u izvještaju Komisije.

Razlog za zabrinutost Komisija vidi i u tome što trgovci sve više sami proizvode hranu i direktno pregovaraju sa poljoprivrednicima - a to im daje dodatnu moć.

U industriji hrane komisija takođe vidi pad konkurencije. Kao primjer se navodi planirana fuzija kompanija Arla Foods i DMK Group. Tako će nastati najveća mljekarska zadruga u Europi.