Gdje je nestala iranska policija za hidžab?

Na prvi pogled, trotoari s drvoredom ulice Valiasr – kulturnom i komercijalnom centru Teherana – izgledaju obično. Radikalno je ono što ne vidite.

Žene idu gradom u majicama bez rukava i haljinama kratkih rukava, širokim pantalonama i uskim farmerkama. Neke nose marame po izboru. Mnoge ne. Kafići su puni, gužve su u saobraćaju.

Izgleda da niko ne gleda ili ne obraća mnogo pažnje na ono što se dešava. I to je ono što je najupadljivije.

Nekada ozloglašene patrole koje su nadzirale kako se žene oblače od glave do pete uglavnom su nestale iz svakodnevnog života na ulicama. Obavezna pravila o nošenju hidžaba i dalje postoje, ali je njihovo sprovođenje vidljivo ublaženo u većim iranskim gradovima, koji su bili poprišta na kojima su se žene borile za slobodu protiv takozvane moralne policije.

"Nisam vidjela patrole za hidžab veoma dugo. Žene se oblače kako hoće", rekla je jedna stanovnica Teherana u kasnim tridesetim godinama za Radio Farda (Iranski servis RSE), pod uslovom da joj se ne objavljuje ime iz bezbjednosnih razloga. 

Protesti protiv hidžaba

Ova promjena je uslijedila poslije godina otpora žena koje su kulminirale protestima "Žena, život, sloboda" 2022, a ubrzala se posljednjih mjeseci tokom rata Irana sa SAD i širih političkih tenzija.

"Prije samo nekoliko godina, ovo je bilo nezamislivo", primjetila je jedna majka dvoje djece u četrdesetim godinama koja je rekla da sada bez ikakvih incidenata obavlja poslove bez pokrivanja glave i u kratkim rukavima.

Ona se sjetila nedavnog odlaska u vladinu kancelariju za finansije bez pokrivene kose. Na vratima je službenik zamolio da stavi maramu na glavu, ali samo dok ne prođe ulaz.

"Zaposleni mi je rekao: 'Možete je skinuti kada odete'", rekla je ona. "Nasmijala sam se. Oni tačno znaju kako se žene osjećaju u vezi s hidžabom".

Teško je reći tačno šta stoji iza ove promjene – vladini zvaničnici to nisu komentarisali – ali analitičari kažu da to vjerovatno odražava političke računice, a ne reforme.

Samo nekoliko sedmica prije nego što je rat izbio 28. februara, protesti su potresli Islamsku Republiku, pošto su demonstracije koje su počele zbog rasta cijena prerasle u masovne antirežimske nemire.

Bezbjednosne snage ubile su hiljade ljudi – neki izvještaji kažu desetine hiljada – na ulicama širom zemlje kako bi ugušile ustanak i analitičari kažu da vlada vjerovatno želi da izbjegne podsticanje tenzija u vreme kada Iranke pokušavaju da se nose s posljedicama rata.

"Iranska vlada je bila primorana da prihvati ono što su žene zahtijevale u vezi s hidžabom", rekla je Mansureh Šodžai, aktivistkinja za prava žena, autorka i istraživačica koja živi u Europi. "Nasilja i represije koji su postojali ranije više nema. Ali to ne znači da se zakon promijenio".

Ona je ukazala da čak i pojavljivanje žena bez hidžaba na državnoj televiziji poslednjih meseci odražava pritisak odozdo, iako vlasti pokušavaju da kontrolišu poruku.

"Vlada to koristi za propagandu", rekla je Šodžai. "Ona govori: Ne smetaju mi žene bez hidžaba sve dok prihvataju mene i moju politiku".

Ipak, rizici su i dalje opipljivi. Ranije ove godine, iranska pevačica Parastu Ahmadi osuđena je na 74 udarca bičem zbog snimanja i izvođenja pesme bez hidžaba.

Konzervativni grad

Van prijestolnice, zakon se sprovodi neujednačenije. U Mešhadu, jednom od najkonzervativnijih gradova u Iranu, Mahnuš, koja se predstavila samo imenom, rekla je da, iako je svakodnevni život i dalje restriktivniji nego u Teheranu, i dalje je značajno različit u odnosu na prije.

"Postoje konzervativne žene koje nose potpuni hidžab", rekla je ona, "ali postoji i mnogo žena koje uopće ne pokrivaju glavu".

Čak i tokom vjerskih obreda povodom Muharema prošle sedmice, što je važan period u šiitskom islamu, prema njenim riječima, mnoge mlade žene pojavile su se u šarenoj odeći umjesto u tradicionalnoj crnini, piše RSE.

Ograničenja su i dalje na snazi u određenim oblastima. Ona je rekla da je u gradskom svetilištu Imama Reze i okolnim hotelima i bazarima, policajci i dalje govore posjetiteljkama da pokriju kosu. "Ali u kafićima, na ulicama, u javnom prijevozu, nikoga nije briga šta nosite".

Žene širom Irana rekle su za RSE da je ublažavanje sprovođenja zakona počelo poslije protesta 2022. izazvanih smrću Mahse Amini dok je bila u pritvoru zbog navodnog kršenja pravila o nošenju marame. Otkako je rat zaustavljen primirjem između SAD i Irana – potpisanom početkom aprila i obnovljenom u junu – sprovođenje zakona je dodatno ublaženo.

Sana, studentkinja u Karadžu, gradu u sjeverno-centralnom dijelu Irana, vjeruje da se pravac promjena ne može preokrenuti.

"Put do pune slobode može biti kratak ili može trajati mnogo godina. Ali kada društvo odluči da se promijeni, promjena postaje neizbježna", rekla je ona.