Naučnici upozorili: Sljedeća pandemija već dolazi - evo šta moramo promijeniti!

Infekcija COVID-19, koja se raširila po cijelom svijetu i zarazila više od 1,2 miliona ljudi, počela je kao i druge pandemije i epidemije u historiji - unutar životinje. 

Originalni domaćin virusa skoro pa sigurno bio je šišmiš, vjeruju naučnici, baš kao što je bilo i sa Ebolom, SARS-om, MERS-om, ali i slabije znanim virusima, kao što su Nipah ili Marburg. HIV je na ljude migrirao prije više od stotinu godina - s čimpanze. Influenza A skočila je s divljih ptica na svinje, pa na ljude. Pacovi su u Africi proširili Lassa groznicu. 

Ipak, naučnici koji studiraju zoonotske bolesti koje prelaze sa životinja na ljude, kažu da životinje nisu problem. Problem smo mi. Ljudi. 

Divlje životinje uvijek su imale viruse koji cirkuliraju kroz njihovo tijelo. No, globalna trgovima divljim životinjama, vrijedna milijarde dolara, širenje poljoprivrednih dobara, deforestacija i urbanizacija dovele su ljude jako blizu životinjama, a virusi su dobili sve više onog što im treba da nas zaraze - mogućnost.

Većina ne uspije u tome. Vrlo malo njih, a među njima je i ovaj, novi koronavirus SARS-CoV-2, dođu do trijumfa, uz svesrdnu pomoć povezane populacije ljudi koja može prenijeti patogen s kraja na kraj svijeta za nekoliko sati. 

I dok se svijet bori s trenutnom zdravstvenom, ekonomskom i socijalnom krizom, većina istraživača kaže da nam ovo treba poslužiti samo kao - UPOZORENJE. 

"Pandemije se pojavljuju sve češće", kazao je za Washington Post Peter Daszak, čelnik EcoHealth alijanse, organizacije koja proučava nove bolesti. "Nije ovo Bog. Ovo smo napravili mi i ono što radimo okolišu. Moramo početi razmišljati kako ćemo sve ove stvari raditi s puno manje rizika."

Oko 70 posto novih infektivnih bolesti kod ljudi imaju zoonotsko porijeklo, a naučnici procjenjuju da u prirodi postoji 1.7 milion NEOTKRIVENIH virusa. Naučnici tragaju za onima koji bi mogli donijeti sljedeću pandemiju, a mjesta gdje se pojavljuju imaju tri zajedničke stvari - dosta ljudi, raznolike životinje i biljke i rapidne promjene okoliša. 

Dom najčešćim zoonotskim domaćinima su pacovi i šišmiši. Skoro polovinu svih sisara čine glodavci, a četvrtinu čine šišmiši. No, u tropskim regijama gdje je biodiverzitet šarolik, šišmiši čine 50 posto svih sisara koji žive u tom području - iako su oni izuzetno važni polinatori i uništavaju nametnike, također su nevjerovatni nosioci virusa. 

Šišmiši imaju superherojski imuni sistem koji im dozvoljava da budu rezervoari za mnoge patogene koji njima ne mogu ništa, ali nama mogu učiniti jezive stvari ako uspiju 'skočiti' na ljude. Kako smo već pisali, ovaj koronavirus pojavio se negdje na nekom šišmišu, no onda je 'skočio' na životinju pangolin - i šišmiši i pangolini "delikatese" su u dijelovima Azije.

Iz svih navedenih razloga, naučnici pozivaju da se, za početak, zaustavi trgovina egzotičnog mesa. Drugo je, moramo početi razmišljati o tome kako da se zaustavimo širiti - Lajmska bolest, koju prenose krpelji, širi se velikom brzinom na istoku SAD-a jer u šumama ima sve manje lisica i oposuma koji jedu krpelje.

Nipah virus proširio se iz Malezije - zbog deforestacije i velike potražnje za palminim uljem, šišmiši su odletjeli u nove dijelove zemlje, gdje se nalaze farme svinja. Pljuvačka i fekalije šišmiša inficirali su svinje, a svinje ljude. 

Nažalost, kako se populacija ljudi bliži brojki od osam milijardi, malo ih je optimističnih da će se interakcija ljudi i životinja smanjiti. Ipak, upravo u tome leži ključ smanjenja pojave novih virusa kod ljudi - a ne u uništavanju životinja...