COVID-19: Šta se tačno desi s plućima ljudi koji se zaraze koronavirusom

Ono što danas znamo kao COVID-19, ili "koronavirus", počelo je krajem 2019. godine kao klaster slučajeva oboljelih od upale pluća s nepoznatim uzrokom. Uzrok tih upala pluća, kako će se ispostaviti, jeste novi virus - teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 ili SARS-CoV-2.

Bolest koju uzrokuje ovaj virus zove se COVID-19. 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zbog ove je infekcije proglasila pandemiju i saopćila da većina ljudi koji obole imaju srednje teške simptome, koji podsjećaju na prehladu.  Više od 80 posto ljudi, kako očekuje WHO, oporavit će bez da će trebati tretman, Ipak, jedna osoba od šest postat će teško bolesna i imat će ozbiljnih poteškoća s disanjem. 

Kako se COVID-19 pretvori u smrtonosnu bolest?

Guardian je razgovarao s profesorom Johnom Wilsonom, čelnikom Royal Australasian koledža i ekspertom za respiratorne funkcije.

On otkriva da se ljudi, koji su oboljeli od COVID-19, mogu svrstati u četiri kategorije. 

Najmanje ozbiljna su oni ljudi koji imaju virus, ali nemaju simptome. Slijede oni koji dobiju infekciju gornjeg respiratornog trakta, što znači da ljudi imaju groznicu i kašalj, možda glavobolju ili konjuktivitis. 

"Svi oni su prenosnici virusa iako mnogi to ni ne znaju", naglašava prof. Wilson. 

Najveća grupa onih koji će biti pozitivni na COVID-19 su oni koji će imati simptome poput gripe. Četvrta grupa su oni koji će razviti tešku kliničku sliku, koja uključuje upalu pluća. Rizične grupe uključuju starije osobe, zatim one koje imaju zdravstvenih problema, kao što su visok krivni pritisak, srčani i plućni problemi ili dijabetes. 

Kako se razvije upala pluća?

Kada ljudi koji imaju COVID-19 razviju groznicu i kašalj, Wilson kaže da je ovo rezultat toga što je infekcija došla do bronhijalnog stabla - razgranati sistem kanala koji sprovode vazduh od dušnika do respiratornog dijela pluća. 

"Na onome što oblaže to stablo stvaraju se male povrede, što uzrokuje upalu. Ovo potom iritira nerve u tom 'oblogu' dišnih puteva pa i najmanja mrva prašine uzrokuje teški kašalj. No, ako se ovo pogorša, spušta se niz 'oblogu' i odlazi u dio gdje se razmjenjuju gasovi, što je na kraju dišnih puteva. Ako se oni zaraze, reagiraju izlijevanjem antiupalnih materijala u zračne vrećice koje se nalaze na dnu naših pluća", nastavlja objašnjavati ovaj ljekar. 

On objašnjava da potom pluća postanu puna antiupalnog materijalna i nisu u mogućnosti da sprovedu dovoljno kisika u krvotok, što smanjuje sposobnost našeg organizma da se riješi ugljičnog dioksia: "To je uzrok smrti kod teškog oblika upale pluća."

Profesorica Christine Jenkins, predsjednica Plućne fondacije Australije i vodeća ekspertica za respiratorni sistem, kaže da, nažalost, još uvijek nemamo ništa što može spriječiti to da ljudi koji obole od COVID-19 dobiju upalu pluća. 

"Ljudi pokušavaju, provjeravaju velike kombinacije lijekova i nadamo se da ćemo otkriti kombinacije viralnih i antiviralnih lijekova koji će imati efekta. Zasad, ne postoji niti jedan utemeljen tretman osim tretmana podrške, što dobijaju ljudi na intenzivnoj njezi. Oni su na ventilaciji koja održava visok nivo kisika u organizmu dok pluća ne vrate funkciju koja će im omogućiti da se oporave", kazuje ona.

Profesorica dodaje da su pacijenti s viralnom upalom pluća pod rizikom da dobiju i sekundarne infekcije, te će možda dobiti i antiviralne lijekove, ali i antibiotike. 

"U nekim situacijama ni to neće pomoći. Neke upale pluća neće se smanjivati i ti ljudi neće preživjeti", istakla je. 

Da li je COVID-19 upala pluća drugačija?

Jenkins kaže da je upala pluća koju uzrokuje COVID-19 drugačija od većine upala zbog kojih ljudi inače dolaze u bolnice - većina upala pluća koje poznajemo su bakterijske i dobro reagiraju na antibiotike. 

COVID-19 je teška i u smislu što u većini slučajeva zahvaća cijela pluća, ne samo manje dijelove. 

"Važno je naglasiti da, bez obzira kako ste zdravi i aktivni, rizik da će oboljeti od upale pluća povećava se s vašim godinama. Ovo je zbog toga što naš imuni sistem prirodno slabi i zbog toga se naše tijelo teže bori protiv infekcija i drugih bolesti", zaključili su naučnici.