Naučnici sedmicama analizirali šta se događa u gradu kojeg je poharao COVID

Još u prvom valu pandemije, brazilski Manaus postao je simbol neobuzdanog, smrtonosnog divljanja zaraze, slično talijanskom Bergamu: svakodnevno su imali stotine mrtvih, toliko da više nije bilo mjesta u bolničkim hladnjačama, u svijet su slali fotografije s beskonačnim nizovima tek iskopanih grobova, jer je broj mrtvih bio toliki da je to logistički problem.

Već u prvom valu 76 posto od 2,2 miliona stanovnika grada u Amazoni imalo je infekciju COVID-19, pokazala je brazilska studija.

To bi značilo da je grad stekao imunitet krda: no u decembru je Manaus zadesio novi val pandemije, gori od proljetnog.

Ponovo su pred bolnicama hladnjače za mrtva tijela, u bolnicama se više ljudi bori za život nego u martu i aprilu, piše njemački Spiegel, a javlja Jutarnji.

Kako je moguće da ni s tako velikim brojem zaraženih Manausu nije pomogao imunitet krda, sedmicama su analizirali naučnici iz Brazila, Engleske i SAD-a.

U naučnom časopisu Lancet objavili su svoje zaključke.

1. Nije postignut imunitet krda

Tvrdnja da je 76 posto građana Manausa već bilo zaraženo koronavirusom do početka novog vala pandemije u decembru, bazira se na istraživanju uzoraka davatelja krvi objavljenom u časopisu Science. U aprilu su pronađena antitijela u 4,8 posto uzoraka krvi, u maju čak 44,5 posto, a do juna je broj skočio na 52,2 posto.

No, oni u septembru nisu ponovo mjerili količinu antitijela u uzorcima krvi, nego su podatak od 76 posto procijenili, računajući da je u međuvremenu virus nastavio cirkulirati u Manausu, mada bez većih brojki zaraženih.

Dakle, brojka od 76 posto inficiranih nije naučno dokazana, a pitanje je - je li to dovoljno za postizanje "imuniteta krda", koji bi štitio većinu od širenja zaraze. Autori brazilske studije ističu da je 76 posto zaraženih premalo za imunitet krda: ljudi u Manausu žive u skučenim uvjetima, virus se širi puno brže nego u europskim gradovima.

2. Možda imunitet iz prvog vala već jenjava

Ako i jest Manaus stekao imunitet krda u prvom valu, moguće je da ga je u međuvremenu izgubio. Naime, naučnici još nisu utvrdili koliko vas dugo štiti imunitet od preboljenog COVID-a. Neke studije kažu od 3 do 6 mjeseci, jedna studija iznosi dokaze da imunitet traje i 8 mjeseci, s tim da su velike razlike među ispitanicima.

No, naučnici u Velikoj Britaniji analizirali su podatke medicinskih radnika redovito testiranih na COVID-19 i ustanovili da su oni koji su već bili zaraženi imali znatno manju vjerojatnost da će se ponovno zaraziti. Na 6000 ispitanika praćenih tokom pet mjeseci, uočili su samo 44 slučaja ponovne infekcije. Malo je vjerojatno da opadanje imuniteta objašnjava drugi val u Manausu, pišu autori u Lancetu.

3. Virus se toliko promijenio da zaobilazi stečeni imunitet

Manausom se trenutno širi soj P.1, s više mutacija u proteinu kojim se koronavirus veže uz stanice. Jedna od tih mutacija utječe na to da neutralizirajuća antitijela više ne djeluju. U Manausu je utvrđen slučaj 29-godišnjakinje koja je dvaput dobila COVID-19: prvo je zaražena osnovnim virusom Sars-CoV-2, ali drugi put novom varijantom P.1.

Jedno od tumačenja je da tamo gdje je mnogo ljudi preboljelo COVID-19, normalni virus više se ne može širiti. Zato novi soj stiže i do onih koji su već preboljeli COVID, tumači epidemiologinja Emma Hodcroft za Spiegel.

Istraživanja su pokazala da Pfizerovo i Modernino cjepivo djeluje i na britanski soj B1.1.7, ali nije poznato djeluju li i na brazilski P.1.

4. Nova varijanta virusa puno je zaraznija

Moguće je da se u Manausu sada širi znatno zarazniji soj virusa. To bi moglo utjecati i na imunitet krda: što je virus zarazniji, to više ljudi mora postati imuno kako bi se "imunitet krda" postigao, što znači da se virus više neće širiti. No o tome se malo zna: u decembru je od 31 pregledanog uzorka u Manausu u 13 uzoraka otkriven novi soj P.1.

Koji je tačan odgovor na pitanje?

Vjerojatno kombinacija sva tri odgovora može objasniti drugi val širenja zaraze u Manausu, pišu naučnici u časopisu Lancet. Pozivaju na nove studije koje će odgovoriti na niz otvorenih pitanja.

Imunitet se vjerojatno mora trenirati ponavljanjima, slično vježbanju za test, komentirao je istraživanje epidemiolog s Harvarda Michael Mina: jedna preboljena zaraza vjerojatno nije dovoljna da bi se osigurao doživotni imunitet.

Zabrinut je zbog novih mutacija i sojeva koji bi mogli biti neosjetljivi na trenutna cjepiva, pa upozorava da se odmah mora djelovati kako bi se smanjio broj novozaraženih, kako se novi sojevi ne bi mogli širiti, prenosi Spiegel.

No i vakcine se mogu prilagoditi, čovjek nije bespomoćan pred virusom.