Ko je Greta Thunberg, djevojčica koja je očitala lekciju političarima o klimi

Greta Thunberg, švedska tinejdžerica i ekološka aktivistica koja se proslavila pokretanjem Školskog štrajka za klimu, postala je ikona globalnog pokreta za borbu protiv klimatskih promjena.

Kad je Greta imala 11 godina, prestala je jesti na puna dva mjeseca. Tako barem tvrde njeni roditelji u memoarima koji su objavili prošle godine, naslovljenom Prizori iz srca. Zdravlje joj je bilo ozbiljno ugroženo, krvni pritisak i puls pokazivali su znakove izgladnjivanja, a nije razgovarala ni s kim osim s roditeljima i mlađom sestrom Beatom.

U emotivnom govoru iz novembra 2018. godine Greta je ispričala da je za termine "globalno zagrijavanje" i  "klimatske promjene" čula kada je imala osam godina.

"Govorili su mi da ugasim svjetla, da štedim energiju i tako smanjujem zagađenje zemlje. Saznala sam da su ljudi krivi za globalno zagrijavanje i da oni zagađuju zemlju", rekla je Greta.

Objasnila je zašto je u augustu 2018. izašla iz škole i organizirala štrajk kako bi podigla svijest o globalnom zagrijavanju. Protest je organiziran ispred Parlamenta Švedske i privukao je pažnju svjetske javnosti. 

 "Imamo sve činjenice i rješenja. Potrebno je samo da se probudimo i napravimo promjene", rekla je Greta Thunberg.

Pogledajte emotivan govor o kojem svi pričaju: 'Kako se usuđujete? Ljudi umiru'

Nakon godina depresije, poremećaja u prehrani i anksioznih napadaja, na kraju joj je dijagnosticiran Aspergerov sindrom (što je vrsta autizma, ali je osoba i dalje visoko funkcionalna) i opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD). Osim toga, pati i od selektivnog mutizma, poremećaja povezanog s teškom anksioznošću zbog kojeg osoba ne može razgovarati ni s kim izvan najuže porodice.

Ekološka kriza planete

U Prizorima iz srca opisano je kako je Greta došla na ideju i pokrenula Školski štrajk za klimu, prvo sama, a zatim, 15. marta, zajedno sa stotinama hiljada učenika koji su napustili učionice i izišli na ulice širom svijeta, zahtijevajući akciju za spas planete od ljudski uzrokovanog globalnog zagrijavanja. Greta i dalje štrajkuje svaki petak, a provela je i tri sedmice sjedeći ispred švedskog parlamenta na početku školske godine.

Gretina majka, Malena Ernman, i sama je zvijezda, ali u svijetu muzike. Ova operna pjevačica predstavljala je Švedsku na Euroviziji 2009. u Rusiji. Njen memoar, koji je napisala uz pomoć supruga i djece, već se prevodi na brojne jezike, što je dodatna potvrda zanimanja za ekscentričnu kampanju njene kćeri Grete, piše Paulina Neuding za portal Quillette.

U memoaru se, međutim, njihova privatna porodična kriza, koja se vrti oko psihičkih poremećaja obje kćerke, povezuje s ekološkom krizom, kao i ugnjetavanjem žena, manjina i ljudi s hendikepom. Sve navedeno ima isti uzrok, tvrde, ne baš uvjerljivo, Ernman i Thunberg u knjizi.

Gretina mlađa sestra Beata, koja ima 12 godina, također ima Aspergerov sindrom, OCD i poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD). Kako se otkriva u knjizi, sklona je napadajima bijesa tokom kojih viče na majku, insistira hodati ulicom na tačno određen način i zahtijeva od majke da je čeka za vrijeme njenog plesnog treninga.

Neobična teza o povezanosti klimatskih promjena i psihičkih poremećaja djece

Ovo je, ukratko, porodica koja se bori s mučnim iskustvom odgajanja disfunkcionalne djece, a roditelji kroz knjigu otkrivaju svoju tjeskobu i očaj dok se trude zaštititi svoje kćerke od izgladnjivanja i drugih oblika samopovređivanja i osigurati im najbolju moguću njegu. Greta ide u školu za djecu s posebnim potrebama.

Međutim, njihova tvrdnja da se poremećaji njihove djece i klimatske promjene mogu riješiti na isti način, "promjenom sistema", uključujući "patrijarhalne strukture", prilično je bizarna i daje povoda za sumnje oko cijelog pokreta koji Greta sada predvodi.

Gretu je u međuvremenu časopis Time proglasio jednom od 100 najutjecajnijih osoba ove godine, Držala je govor pred europskim i britanskim parlamentom, kao i na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Učestvovala je na panelu s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Gutteresom, kao i s papom Franjom, koji joj je poručio da "nastavi raditi to što radi". Dobila je brojne nagrade, a nominirana je i za Nobelovu nagradu za mir.

Gostijući u emisiji The Daily Show kod voditelja Trevora Noah, Greta je navela da je prestala letjeti avionima, jer avioni mnogo zagađuju planetu i imaju veliki negativni utjecaj na okoliš.

Vjeruje se sa dva posto ukupne emisije CO2 na planeti proizvode aviokompanije.

Mlađe generacije imaju više svijesti o klimatskim promjenama od starijih ljudi, koji se opiru promjenama.

Ali aktivizam Grete Thunberg nije prošao bez protivnika. Mnogi desničari i konzervativni mediji napali su njene postupke navodeći da je ona izmanipulirana od svjetskih centara moći .

Radi se o kombinaciji teorija zavjere, patroniziranja mladosti, stigmatizacije psihičkih poremećaja i manipuliranja činjenicama o klimatskim promjenama.

O Greti pišu kao o marioneti "vlastite bolesti" (Aspergerov sindrom), zatim projektu "ambiciozne majke" i njenoj instrumentalizaciji od strane sistema, odnosno "novog svjetskog poretka".

Kada se radi o šesnaestgodišnoj djevojci koja uistinu želi promijeniti svijet na bolje, Aspergerov sindrom potpuno se neinformirano i manipulativno interepretira kao faktor na temelju kojeg bi joj trebalo zabraniti javno djelovanje. Time se zapravo Gretu diskriminira i poziva na kršenje njenih temeljnih ljudskih prava.

Nadalje, teoretičari zavjera, tvrde da tolika medijska popularnost i davanje prostora djevojčici samo joj šteti, a nikako ne doprinosi njenom zdravlju. Uistinu je degutantan način na koji se, ovakvim pisanjem, diskriminaciju Grete pokušava provući kao poziv "u spas" Grete, način na koji bi oduzimanje glasa Greti htjelo biti prezentirano kao istinsko razumijevanje onoga što Greti treba.

Naravno, desničarski mediji ne brinu za Gretu lično, već za održavanje "čvrstog tla pod nogama" postojećeg sistema.

Problem koji konzervativci i zagovaratelji statusa quo imaju s Gretom Thunberg nema veze s Aspergerovim sindromom, već s njenim neprihvaćanjem destruktivno determinističke putanje planeta i kratkoročnih interesa onih koji na takvom usmjeravanju profitiraju.

Ona je mlada i glasna, hrabra i beskompromisna. I u svome poduhvatu nije usamljena, naprotiv. Prate je hiljade, na svakom uglu ovog planeta.

Protiv tog, postojećeg konzervativnog sistema, ne bori se samo Greta. Hiljade mladih ljudi širom svijeta pokazuju kako ih zanima drugačija budućnost, kako ih zanima budućnost uopće.