Kakvi su dometi i mogućnosti desnice u Europskoj uniji?

Desničarske stranke u Europskoj uniji sve više privlače pristalice, ali njihov potencijalni uticaj i dalje je ograničen zbog nemogućnosti postizanja jedinstvenog političkog fronta. Ova fragmentacija među desničarskim strankama značajno smanjuje njihovu sposobnost da provode zajedničke politike i ciljeve na nivou EU.

Jedan od glavnih problema kojima se ove stranke bave je pitanje migracije. Ukoliko bi postale jače i složenije, desničarske stranke bi pokušale smanjiti doseljavanje u EU putem pooštravanja zakona. Ovo bi, međutim, moglo dovesti do povećanja broja ilegalnih ulazaka u EU, bilo kopnenim putem ili opasnim pomorskim rutama.

Još jedno ključno pitanje koje bi desničarski front pokušao promijeniti je cilj EU da postane klimatski neutralna do 2050. godine. Desničarske stranke smatraju da mjere za zaštitu klime negativno utječu na domaće radnike i poljoprivrednike. Također, razvojna pomoć EU bi mogla biti drastično smanjena ako bi ove stranke došle na vlast.

Međutim, da bi došlo do ovih promjena, desničarske stranke bi morale formirati jedinstveni politički front, što stručnjaci smatraju malo vjerovatnim.

Najveći razdor među njima vlada oko odnosa prema Rusiji. Lega, jedna od talijanskih desničarskih stranaka, kao i Slobodarska stranka Austrije, kritizirale su oštar stav Zapada prema Rusiji nakon ulaska ruske vojske u Ukrajinu, piše DW.

S druge strane, stranka Pravo i pravda iz Poljske, kao i druga talijanska desničarska stranka, Braća Italije, snažno podržavaju Ukrajinu.

Ove duboke razlike u stavovima prema ključnim pitanjima onemogućavaju formiranje jedinstvenog desničarskog fronta, što smanjuje njihov potencijalni uticaj na politiku EU.