Ima li kraja velikim vrućinama? Meteorolozi objasnili kako dolazi do ovoga i kad nas čeka najgore

Sredinu mjeseca jula u istočnoj i južnoj Europi obilježit će iznadprosječne temperature, a u nekim područjima će biti veće od 40 stepeni Celzijusa, upozoravaju stručnjaci meteorološke stranice Severe Weather Europe.

U dijelovima Italije te zemljama južnog i centralnog Balkana živa će se ove i iduće sedmice penjati iznad 40 stepeni.

Prema sredini jula ovakav uzorak će postupno jačati iz mediteranske regije prema centralnoj i istočnoj Europi, prema Slovačkoj, Mađarskoj i Poljskoj

Meteorološke karte za centralni dio Balkanskog poluotoka ukazuju da će temperature biti 10 stepeni Celzijusa više od prosjeka te da će toplinski val trajati između sedam i 10 dana. Pritom su posebno istaknuli Beograd, kao jedno od najužarenijih područja.

Frontalna zona stvorit će oštar temperaturni kontrast između zapadne i centralne Europe, što će dovesti do jakih vjetrova od Francuske do alpskog područja i Poljske ovaj vikend. To nagovještava povratak nestabilnijeg nevremena.

Temperature će u zapadnoj i jugozapadnoj Europi biti ispod prosjeka.

Severe Weather za danas je prognozirao najviše temperature tokom aktuelnog toplinskog vala između 38 i 42 stepena diljem južne Italije i sjevera Balkanskog poluotoka, tačnije istočne Hrvatske, sjeverne Srbije i Mađarske. Slično bi moglo biti u Moldaviji i jugozapadnoj Ukrajini.

Na društvenim mrežama dijeli se mapa Copernicusa koja prikazuje kako se dijelovi Europe prže do 19. jula.

Ovako sigurno do 19 jula.
Novi rekordi temperatura, padaju svakog dana.
🌡️🥵📈
Brinu me zone niskog pritiska sa Atlantika 👀 pic.twitter.com/2J9pZAalX2

— Vladimir Nikolić (@VladimirZemun) July 11, 2024

Mapu je prenio i Vladimir Nikolić iz srbijanskog udruženja Karbon 3, čiji je primarni cilj edukacija građana o značaju globalnog zagrijavanja.

On je upozorio da ga brinu zone niskog tlaka s Atlantika pojasnivši da, one u zimsko doba donose hladnoću bez vjetra, ali da ljeti prilikom susreta s užarenom masom visokog tlaka donose superćelijske oluje, što bi se moglo dogoditi za desetak dana.

Severe Weather piše kako postoje pokazatelji da velika toplinska kupola diljem istočne Europe značajno zagrijava temperature kontinenta.

Šta je toplinska kupola (engl. Heat dome)?

Toplinska kupola nastaje kada se anticiklona, unutar koje se prizemno nalazi vruć zrak, dugotrajno zadržava nad određenim područjem. Istovremeno je u visini prisutan tzv. Omega blocking odnosno termobarički greben (greben u polju geopotencijalne visine i u polju temperature) koji oblikuje u grčko slovo Ω (omega) i karakterizira ga dugotrajnost.

Unutar toplinske kupole visoki tlak pritišće (spušta) topli zrak prema tlu, pritom se on još dodatno zagrijava što onemogućava nastajanje oblaka te posljedično i oborine. Glavno obilježje vremena u toplinskoj kupoli je vedrina te mnogo sunčanih sati što rezultira daljnjim zagrijavanjem pa iznad određenog područja temperatura raste.

Pojam toplinske kupole posljednjih godina postao je popularniji, osobito u američkim medijima, kako bi se objasnio mehanizam nastajanja i intenzitet toplinskog vala koji je nastao na ovaj način. Toplinski val uzrokovan toplinskom kupolom obično traje sedmicama, izraženiji je i za njega su karakteristične vrlo visoke, često i ektremne vrijednosti temperature, piše Jutarnji List.