Haos u najsiromašnijoj zemlji Europe: ‘Stižu pozivi za mobilizaciju, svi već znaju što slijedi‘

Nije prošlo niti desetak dana otkako je ruski ministar vanjskih poslova i veliki pobornik rata u Ukrajini Sergej Lavrov zaprijetio da će "sljedeća Ukrajina biti Moldavija", i stvari su se u toj ionako nestabilnoj zemlji na "prvoj crti" ruskog pokušaja širenja svog utjecaja dodatno zakomplicirale.

Premijerka Natalia Gavrilita nakon 18 mjeseci dala je ostavku, proruske stranke organiziraju proteste, a bivši predsjednik države Igor Dodon i odbjegli opozicioni političar Ilian Șor (zbog pronevjere, milijardu dolara, proračunskih sredstava pobjegao je u Izrael, ali njegova stranka nazvana po njemu ima zastupnike u parlamentu) zahtijevaju prijevremene izbore te optužuju predsjednicu Maju Sandu da "uzurpira vlast".

Doduše, predsjednica Maja Sandu mandat za sastav nove vlade dala je svom najbližem suradniku i savjetniku, šefu moldavijskog Vijeća nacionalne sigurnosti Dorinu Receanuu iz njezine Stranke akcije i solidarnosti (Partidul Acțiune și Solidaritate, PAS), koji je već najavio da će većina dosadašnjih ministra sačuvati svoje funkcije te da je strateški cilj, možda još tijekom ove godine, otvaranje pristupnih pregovora s EU, piše Jutarnji.

Podsjetimo, Moldavija je prošlog ljeta dobila kandidacijski status za EU te razvija partnerstvo s NATO-om, zbog otvorenih ruskih prijetnji kojima je početkom agresije na Ukrajinu zemlja izložena.

I predsjednica Maja Sandu i sada već bivša premijerka Gavrilita kažu da je prioritet jačanje odbrambene sigurnosti Moldavije koja je ugrožena, u prvom redu zbog proruske separatističke paradržavne tvorevine Pridnjestrovlja, koja želi ujedinjenje s Rusijom.

Prevrat na pomolu?

Nedavno je u Bruxellesu i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da su ukrajinske obavještajne službe "presrele" planove Kremlja o preuzimanju kontrole nad Moldavijom.

Predsjednica Sandu rekla je da razmjenjuje mišljenje sa Zelenskim o stanju u regiji. Upravo zato je Maja Sandu u jeku nove političke krize koja potresa Moldaviju izjavila da "Rusija priprema diverzije s ciljem državnog prevrata u zemlji" te da je riječi Zelenskog potvrdila i moldavijska obavještajna služba. Sandu kaže da se želi isprovocirati energetski kolaps Moldavije kako bi se pojačalo nezadovoljstvo stanovništva te izazvali nasilni protesti.

I šef moldavijske obavještajne službe SIS (Serviciul de Informaţii şi Securitate) Alexandru Musteață nedavno je u jednom intervjuu za moldavijske medije rekao da "Rusija planira upad na teritorij Moldavije kako bi pripojila pridnjestrovsku regiju" te da za provedbu tog plana ima nekoliko scenarija, a on smatra da je on uklopljen u najnoviju najavljenu rusku ofanzivu.

Rusija, pak, optužuje predsjednicu Sandu i proeuropsku vladu da se žele potpuno odmetnuti i pripojiti ili Ukrajini ili Rumuniju te ući u NATO, a u vezi s tim u ruskim režimskim medijima sve češće se pojavljuju materijali o "teškom položaju ‘ruskojezičnog‘ stanovništva" koje je "izloženo progonu", da Moldavija svojom politikom približavanja Zapadu "ugrožava sigurnost Rusije" te kako se neće dozvoliti da i Moldavija, kako kažu, poput Ukrajine postane "zapadnjačka marioneta u borbi protiv Rusije". To je bila izlika i za agresiju na Ukrajinu prije točno godinu dana. Stoga i jedna i druga strana nagađaju hoće li se u Moldaviji "otvoriti drugi front".

Zato se Moskvi žuri da destabilizira Moldaviju što prije i što razornije, ako već ne može postaviti na poziciju svoje igrače.

Proruska opozicija želi svim silama spriječiti formiranje nove vlade. Tako je Dodon za rusku državnu agenciju TASS rekao da je u Moldaviji "potrebna potpuna promjena vlasti".

U Pridnjestrovlju, gdje se nalazi i ruski vojni kontingent, podignuta je borbena spremnost, podijeljeni su mobilizacijski pozivi, a u nekoliko navrata ruske rakete koje su gađale ciljeve u Ukrajini prelijetale su moldavijski zračni prostor.

Trusna područja u Europi

Rusiji je pogotovo sada, kada nastoji pokrenuti proljetnu ofenzivu na istoku Ukrajine (cilj je, navodno, zauzimanje cijelog područja Donbasa, koji je Rusija krajem 2022. godine anketirala), želi iskoristiti sva trusna područja u Europi - Moldaviju, Kosovo, BiH i Crnu Goru - kako bi olakšala taj svoj plan.

Moldavija je u toj priči najslabija tačka jer je tamo vrlo jak proruski utjecaj.

O kakvoj se političkoj "papazjaniji" radi, nabolje svjedoči anketa prema kojoj je najpopularniji političar Vladimir Putin s oko 38 posto, ali za vratom mu dišu rumunjski predsjednik Klaus Iohannis (37 posto) te Volodimir Zelenski s više od 35 posto.

Inače, predsjednica Maja Sandu trenutno ima podršku 24 posto, ali Putinov igrač Dodon je debelo ispod - ima manje od 7 posto podrške. Moldavija je ušla u novu fazu krize jer obje struje, i prozapadna i proruska, smatraju da je ovo vrijeme kada se rješava njihova sudbina, a pogotovo je to važno za drugu opciju kojoj se žuri jer Putinu u Ukrajini ne ide prema planu.