Farsa u državi od 87 miliona ljudi: Izbačeni lideri nakon 16 godina vlasti zbog stavova o SAD-u

Izbori u Iranu protekli su u atmosferi gdje se unaprijed očekivala pobjeda konzervativaca pod vodstvom Ajatolaha Alija Hameneija.

Građani Irana nisu pokazali veliki interes za izbore, s očekivanom izlaznošću od oko 30 posto, a u Teheranu čak samo 15 posto, prema istraživanjima. Ovo su prvi izbori nakon protesta izazvanih smrću Mahse Amini, a iranska ekonomija je suočena s izazovima poput američkih sankcija i visoke inflacije.

Režim u Teheranu suočava se s međunarodnim događajima poput napada Rusije na Ukrajinu i vojnih operacija Izraela u Gazi. Bira se 290 zastupnika državnog parlamenta i 88 članova vjerskog tijela Skupština stručnjaka, koje ima ključnu ulogu u imenovanju ili smjeni vrhovnog poglavara.

Postojanje savjeta čuvara, koji odabire kandidate, ograničava sudjelovanje liberala i bivših predsjednika poput Hasan Rohanija i Muhameda Hatamija. Obojica su zagovornici normalizacije odnosa sa SAD-om i Zapadom, pa se sada ne smiju niti kandidirati, a kamoli pobijediti.

Unatoč nezadovoljstvu dijela građana i pozivima na bojkot od strane aktivista, izbori su održani uz kritike vezane uz nedostatak slobode izbora i diskvalifikaciju određenih kandidata. Nobelovka Narges Mohammadi pridružila se bojkotu iz zatvora, ističući nelegitimnost režima i jaz između vlasti i naroda, piše Jutarnji list. 

"Na strani sam stanovništva i bojkotiram te lažne izbore kako bih naglasila nelegitimnost Islamske Republike i jaz između represivnog, autoritarnog režima i naroda", objavila je nobelovka koju režim drži u zatvoru zbog njezinih stavova.