Europski parlament odobrio 'kontrolu chata': Šta to znači za privatne poruke

Europski parlament glasao je za produženje privremenog izuzeća od pravila EU o privatnosti koje dozvoljava online platformama da dobrovoljno skeniraju poznate materijale o seksualnom zlostavljanju djece (CSAM).

Mjera, koja se često spominje u javnoj debati kao dio šire diskusije o "Kontroli chata", sada će važiti do 3. aprila 2028. godine, prenosi Brussels signal.

Odluka se odnosi na takozvanu derogaciju e-privatnosti (ponekad nazvanu Kontrola chata 1.0), prvobitno uvedenu 2021. godine kao Uredba (EU) 2021/1232.

Ona dozvoljava, ali ne zahtijeva, od servisa za razmjenu poruka i platformi da skeniraju komunikacije u potrazi za već identifikovanim CSAM-om, prvenstveno slikama i video zapisima.

Prema riječima Patricka Breyera, bivšeg zastupnika u Evropskom parlamentu iz Piratske stranke, američkim tehnološkim kompanijama je ponovo dozvoljeno da skeniraju privatne poruke bez naloga ili prethodne sumnje. Ovo utiče na direktne poruke na platformama poput Instagrama, Discorda, Snapchata i Xboxa, kao i na e-poštu putem Googleovog Gmaila i Appleovog iClouda.

Prijedlog za odbijanje produženja nije uspio postići apsolutnu većinu potrebnu u postupku drugog čitanja.

Vrijedi napomenuti da se ovo glasanje odnosi samo na privremeni, dobrovoljni okvir. Ne nalaže skeniranje, ne zahtijeva probijanje end-to-end enkripcije i ne daje vladama direktan pristup privatnim porukama.

Prave end-to-end enkripcijske usluge nisu bile predmet rutinskog skeniranja sadržaja prema ovim privremenim pravilima. Breyer je rekao da je usvojeno izuzeće za enkriptovane komunikacije, iako ga je nazvao simboličnim jer pružaoci usluga ni u kom slučaju ne skeniraju takav promet.

Kontroverzniji prijedlog za stalnu kontrolu chata koji je progurao Brisel (potpuna Uredba o seksualnom zlostavljanju djece), koji bi mogao nametnuti šire obaveze i izazvao je značajnu zabrinutost zbog enkripcije i masovnog nadzora, i dalje se odvojeno pregovara u trijalozima i (još) nije usvojen.

Evropski parlament je više puta naglasio potrebu za ciljanim, proporcionalnim mjerama.

Produženje dolazi nakon što su prethodna privremena pravila istekla 3. aprila 2026. godine, nakon što su zastupnici Evropskog parlamenta 26. marta odbacili produženje sa 311 glasova za, 228 protiv i 92 suzdržana, i uslijedilo je nakon kontroverznih proceduralnih manevara koji su to pitanje vratili na plenarnu sjednicu po hitnom postupku prije ljetne pauze.

Grupe za digitalna prava kritikovale su proces, tvrdeći da ograničava punu debatu o dugoročnim implikacijama.

Kritičari, uključujući neke zastupnike u Evropskom parlamentu i grupe za digitalna prava, tvrde da ovaj potez potkopava demokratski nadzor i izaziva zabrinutost zbog privatnosti i šifriranih komunikacija.

Kažu da derogacija, uprkos tome što je ograničenija od Kontrole chata 2.0, ipak suspenduje temeljno pravo.

Breyer je rekao: „Činjenica da Kontrola chata napreduje protiv volje većine zastupnika u Evropskom parlamentu koji glasaju je farsa i šteti demokratiji.“

„Naša djeca su pravi gubitnici u ovom nedemokratskom procesu. Usvajanje istinske, trajne uredbe o zaštiti djece sada je ozbiljno ugroženo. Vijeće nikada neće pristati na očajnički potrebnu promjenu paradigme sve dok se jednostavno drže starog pristupa skeniranja bez sumnje po hiru tehnološke industrije.“

Breyer je u suštini rekao da ovaj zakon ima pristup masovnog nadzora.

„Pokušaj zaštite djece masovnim nadzorom bez sumnje je kao frenetično brisanje poda dok slavina još uvijek teče. Opšta kontrola chata je jednako neprihvatljiva kao i neselektivno otvaranje svačije fizičke pošte.

„Pet godina, ovaj neuspjeli sistem služio je kao dimna zavjesa za odgađanje stvarne akcije, a istovremeno je zatrpavao policiju lažnim uzbunama. Potrebna nam je veća zaštita djece, a ne manja - ali potrebna nam je efikasna zaštita, a ne iluzija sigurnosti.“

Dodao je i nekoliko upečatljivih statističkih podataka.

Prema podacima Evropske komisije koje je naveo Breyer, masovno skeniranje privatnih chatova činilo je samo 36 posto prijava o zlostavljanju u 2024. godini, a većina dolazi iz javnih objava i pohrane u oblaku. Njemački Savezni ured kriminalističke policije (BKA) otkrio je da 48 posto upozorenja nije krivično relevantno, dok 40 posto rezultirajućih istraga cilja same maloljetnike.

Štaviše, 99 posto Metinih izvještaja pod kontrolom chata uključuje prethodno poznati materijal, što malo čini u rješavanju aktivnog zlostavljanja.

Sama Evropska komisija priznaje da nema dokaza da je skeniranje privatnih poruka bez sumnje povećalo broj osuđujućih presuda ili spasilo više djece.

Breyer naglašava da najefikasniji alati za provođenje zakona, prisluškivanje po sudskom nalogu, korisničke prijave i skeniranje javnih platformi i pohrane u oblaku, nikada nisu bili ugroženi i ostaju potpuno netaknuti, zaključuje Brussels signal.