Europska komisija poziva da se naprave zalihe za pandemiju, prirodnu katastrofu ili invaziju

Europska komisija je saopštila da bi EU trebala razviti zalihe lijekova, generatora i sirovina kako bi se bolje pripremila za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu.

Iznoseći svoju prvu strategiju o gomilanju zaliha, izvršna vlast EU je u srijedu rekla da bi države članice trebale razmotriti i hitne zalihe proizvoda za prečišćavanje vode, opreme za popravak podmorskih kablova, dronova i mobilnih mostova za upotrebu u sukobima.

Ranije ove godine, europska javnost je pozvana da napravi zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi se nosila s vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili velikom industrijskom nesrećom. Kao dio strategije EU za spremnost, zvaničnici razrađuju šta bi vlade trebale gomilati i kako ojačati spremnost za vanredne zdravstvene situacije, poput pandemije, antimikrobne rezistencije, hemijskih, nuklearnih ili bioloških prijetnji.

Planovi odražavaju lekcije iz pandemije COVID, kada su države članice EU naglo osigurale maske i drugu medicinsku opremu za sebe, ostavljajući nestašice za one kojima su najpotrebnije. Također su inspirisani nekolicinom vlada EU - koje je komisija imenovala Finsku, Estoniju i Češku Republiku - za koje se zna da gomilaju robu.

Prema strategiji, EU bi trebala redovno ažurirati nepotpune liste osnovnih proizvoda prilagođene različitim krizama. Do 2026. godine EU namjerava osnovati centar za kritične sirovine za zajedničku kupovinu takvih proizvoda u ime zainteresiranih kompanija, koji bi također mogao biti zadužen za organiziranje zaliha. Do iste godine, EU će imati listu lijekova i medicinskih tehnologija kojima će se dati prioritet za skladištenje ili zajedničku nabavku.

Budžet programa kreditiranja koji podržava Europska investiciona banka za podsticanje malih kompanija i startupova da razvijaju inovativne lijekove i medicinske tehnologije udvostručit će se na 200 miliona eura do 2027. godine.

Blok također radi na razvoju sistema za praćenje otpadnih voda koji bi "djelovao kao radar za rano upozoravanje" kako bi otkrio zarazne bolesti prije pojave simptoma. Tokom pandemije, stručnjaci za javno zdravstvo rekli su da uzorci otpadnih voda pružaju isplativ način procjene zdravstvenih prijetnji.

EU već ima flotu aviona i helikoptera za gašenje požara, aviona za medicinsku evakuaciju, medicinske opreme i poljskih bolnica. Kako se sezona šumskih požara u Europi intenzivira, a vatrogasci se u srijedu još uvijek bore s plamenom na periferiji Marseillea, komisija je saopštila da će biti potrebni dodatni helikopteri ili laki avioni za zaštitu područja koja su nedavno ugrožena šumskim požarima.

Komesar EU za upravljanje krizama, Hadja Lahbib, izjavio je: "Svjesni smo prijetnji s kojima se suočavamo... hibridni napadi, nestanci struje, ekstremni vremenski uslovi i širenje bolesti. To više nisu udaljeni rizici. Zato prebacujemo spremnost sa margina na prvu liniju naše odbrane."

Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen ponovila svoj stav da bi EU trebala biti spremna da se brani do 2030. godine. "Naoružavanje Rusije znači da bi oni – u roku od dvije do pet godina – mogli predstavljati kredibilnu vojnu prijetnju Evropi i NATO-u", rekla je u utorak Europskom parlamentu.