Donald Trump zaprijetio Panami: "Ova potpuna 'pljačka' naše zemlje će odmah prestati"

Donald Trump je tražio da se Panamski kanal vrati SAD-u ako Panama ne upravlja plovnim putem na način koji je za njega prihvatljiv - i optužio je državu centralne Amerike da naplaćuje previsoke cijene za korištenje brodskog prolaza koji povezuje ocean.

"Naknade koje naplaćuje Panama su smiješne, posebno imajući u vidu izuzetnu velikodušnost koju su SAD dale Panami", napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social kasno u subotu 21. decembra 2024. godine, nešto više od mjesec dana prije početka svog drugog predsjedavanja SAD-om.

"Ova potpuna 'pljačka' naše zemlje će odmah prestati..."

U večernjoj objavi, Tramp je takođe upozorio da neće dozvoliti da kanal padne u "pogrešne ruke". I činilo se da je upozorio na potencijalni kineski uticaj na prolaz, pisanje kanala ne bi trebalo da bude pod kontrolom Kine. Trump je rekao da je Panamski kanal "vitalno nacionalno dobro" za SAD, nazvavši ga "ključnim" za trgovinu i nacionalnu sigurnost.

Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je Trump u ranoj jutarnjoj eksploziji razmišljao o tome da bi Kanađani možda željeli da Kanada postane 51. američka država, rugajući se premijeru Justinu Trudeauu kao "guverneru Trudeauu".

Trumpovo razmišljanje o Panami naglašava očekivani pomak u američkoj diplomatiji nakon što je preuzeo dužnost u januaru, posebno u pogledu Kine i evropske sigurnosti. U petak je Financial Times izvijestio da je Trumpov tim rekao evropskim zvaničnicima da će zahtijevati od država članica NATO-a da povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog BDP-a.

Trumpova retorička prijetnja Panami, međutim, dolazi 25 godina nakon što su SAD predale punu kontrolu nad kanalom Panami nakon perioda zajedničke administracije.

Godine 1977., predsjednik Jimmy Carter pregovarao je o Torrijos-Carter sporazumima koji su Panami dali kontrolu nad kanalom i Ugovoru o neutralnosti, koji je omogućio SAD-u da brani neutralnost kanala. Kanalom trenutno upravlja uprava Panamskog kanala.

SAD su 1914. godine dovršile kanal od 51 milju kroz centralnoameričku prevlaku i još uvijek su najveći kupac kanala, odgovoran za oko tri četvrtine tereta koji prolazi kroz njega svake godine. Kina je drugi najveći kupac kanala, a kineska kompanija sa sjedištem u Hong Kongu kontrolira dvije od pet luka u blizini kanala, po jednu sa svake strane.

Ali dugotrajna suša omela je sposobnost kanala da pomiče brodove između Atlantskog i Tihog okeana. Direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Lael Brainard rekao je prošle sedmice da su poremećaji u transportu doprinijeli pritiscima u lancu nabavke.

Panamski kanal je doživio pad od 29 posto u tranzitu brodova u protekloj fiskalnoj godini zbog teških uvjeta suše, prema podacima vlasti za kanal. Od oktobra 2023. do septembra 2024. kroz kanal je prošlo samo 9.944 plovila, u poređenju sa 14.080 u prethodnoj godini.

Zvaničnik panamske vlade rekao je Bloombergu kasno u subotu da je svjestan Trumpove izjave i da će biti formalnog odgovora u narednim danima.

Prošlog mjeseca, nikaragvanski predsjednik, Daniel Ortega, otkrio je planove za međuokeanski plovni put dužine 445 km koji bi predstavljao alternativu susednom plovnom putu Paname.

U prijedlogu kineskim investitorima na regionalnom poslovnom samitu, Ortega je rekao da "svaki dan postaje sve komplikovanije proći kroz Panamu" i rekao da bi projekt kanala u Nikaragvi mogao privući kineske i američke investicije, napominjući da su SAD do sada razmatrale izgradnju nikaragvanskog kanala još 1854.