Djeca i mladi u velikoj opasnosti: Pornografija udaljena nekoliko klikova

Alkohol? Zabranjen. Cigarete? Zabranjene. Pornografija na internetu? Takođe zabranjeno za djecu. Ali previše lako dostupna. S fatalnim posljedicama.

41,1 posto. Možda je trebalo samo objaviti policijske statistike o kriminalu da Njemačka shvati koliko je pornografija dio svakodnevnog života mladih ljudi, pa čak i djece.

41,1 posto je udio maloljetnika u širenju sadržaja dječije i pornografije mladih. Pri čemu često ni ne znaju da je kažnjivo dijeljenje neprikladnih slika na WhatsAppu, Instagramu ili Snapchatu.

Ovdje se mora unaprijed jasno razlikovati jedno: takozvana dječja i omladinska pornografija su snimci koji prikazuju seksualizovano nasilje i kršenje granica prema djeci ili mladima.

Stručnjaci su stoga skloni da govore o slikama zlostavljanja djece, a njihovo pravljenje, distribucija ili omogućavanje pristupa je uvijek krivično djelo.

S druge strane, pornografija koja prikazuje seksualne radnje odraslih je legalna - ali je stavljanje takve pornografije dostupnom djeci i mladima kažnjivo po zakonu.

Freitag: Fenomen vrha ledenog brijega

Tabeu Freitag statistike nisu nimalo iznenadile. Psihološkinja i psihoterapeutkinja je šefica specijalističkog odjeljenja za zavisnosti od medija u Hannoveru i to naziva „fenomen vrha ledenog brijega“.

Zato što konzumiranju, distribuciji, pa čak i širenju takozvanog dječjeg pornografskog sadržaja prethodi duži period desenzibilizacije kroz masovni konzum mejnstrim pornografije za odrasle.

I to, iako je – kako ponovo ističe Freitag – zabranjeno članom 184 Krivičnog zakonika da se pornografski sadržaj učini dostupnim korisnicima mlađim od 18 godina.

„Djeca prvi put dolaze u kontakt sa pornografijom u prosječnoj starosnoj dobi od oko jedanaest godina, često zato što već imaju svoj pametni telefon, i obično su prepuštena sama sebi na internetu", kaže Freitag i kritikuje: „Imamo ogroman, ali tabuizirani skandal zlostavljanja u društvu, jer suočavanje djece sa pornografijom predstavlja oblik seksualnog zlostavljanja. A to ima ogroman uticaj na njihov psihosocijalni i seksualni razvoj."

Pornografija stvara iskrivljene slike seksa

Freitag govori da se, kako su navodili roditelji i školski socijalni radnici, djevojke koje su mjesecima konzumirale pornografiju tokom korone, nude kao seksualni objekti. One muškarcima šalju svoje slike ili filmove.

Takođe, djevojke i mlade žene sve češće doživljavaju nasilje u seksualnim odnosima, ali istovremeno osjećaju ogroman pritisak jer smatraju da se to od njih očekuje.

„Pornografija je prvenstveno napravljena za muškarce. Iskustvo je pokazalo da se pogledi dječaka na djevojčice mijenjaju i da se drugarice iz razreda sve više doživljavaju i vrednuju kao seksualizovani objekti", kaže Freitag.

"A djevojke misle da moraju da rade stvari, čak i ako ih smatraju potpuno bolnim i odvratnim. Jer, misle da se to od njih očekuje i plaše se da će biti viđene kao previše moralne i da će možda izgubiti vezu."

Studije govore same za sebe: prema studiji Dječjeg komesara za Englesku, 47 posto mladih od 18 do 21 godine svih polova već je doživjelo nasilje tokom seksa, djevojčice znatno češće nego dječaci. Čak 42 posto ispitanih vjeruje da se devojkama to sviđa.

A 13 posto seksualno aktivnih djevojaka između 14 i 17 godina reklo je, prema istraživanju u SAD, da su bile davljene tokom seksa - jer pornografija često prenosi sliku da je to dio seksa.

„Moje mlađe kolege iz našeg specijalističkog odjeljenja koji rade u školama na sprečavanju konzumiranja pornografije kažu da su tinejdžeri veoma zahvalni što neko konačno pokreće to pitanje."

Prebacivanje odgovornosti na djecu

S obzirom na alarmantnu situaciju, neki stručnjaci traže zabranu mobilnih telefona djeci mlađoj od 14 godina.

Drugi promovišu kampanje podizanja svijesti na društvenim mrežama, radiju i televiziji. A neki istraživači vode kampanju za jačanje medijske kompetentnosti djece i mladih kako bi ih bolje pripremili za onlajn pornografiju.

Tabela Freitaga na ovo samo odmahuje glavom, jer za nju je termin medijska kompetencija izlizan.

Ističe da se to koristiti kada „odrasli ne žele da preuzmu odgovornost" da zaštite djecu od pornografskih sadržaja.

„To stavlja svu odgovornost na uska pleća djece i govori da moraju da nauče da razmisle o tome sami, zaštitite se i rade stvari koje ni odrasli ne mogu da urade“, kritikuje ona. „To je kao da desetogodišnjake učite kako automobil radi, a onda ih stavite u auto i pustite ih da voze autoputem."

Psihoterapeutkinja izražava skepsu da će djeca i mladi u budućnosti biti bolje zaštićeni od pornografskih sadržaja. Pandemija korona-virusa je već pokazala da je dobrobit djece veoma niskog prioriteta. A iznad svega, tema je tabu. Konačno, studije su pokazale da su odrasli koji češće konzumiraju pornografiju manje zainteresovani za zaštitu djece.

Psihoterapeutkinja nade polaže u Tobiasa Schmidta. Schmidt, kaže Freitag, godinama se skoro sam bori da obezbijedi da provajderi pornografije više ne mogu da suočavaju djecu i mlade sa nasilnim pornografskim sadržajem.

Schmidt je direktor Uprave za medije Sjeverne Rajne-Vestfalije u Dusseldorfu i zadao je ozbiljan udarac platformama u navodnoj borbi između Davida i Golijata.

Viši upravni sud pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija potvrdio je da besplatno dostupni sadržaji najvećih provajdera ne ispunjavaju zakonske uslove za zaštitu djece i mladih u Njemačkoj. Drugim riječima: više nije dovoljno - kao što je trenutno slučaj - da korisnici jednim klikom potvrde da su punoljetni.

Tobias Schmidt kaže: "Pornografija sama po sebi nije zabranjena. Ali mora postojati provjera starosti. Trenutno postoji samo jedno dugme koje kaže: 'Da, imam 18 godina.'

To nije sistem provjere starosti, to je vic, i naravno nije dovoljan. Znamo da imaju ove procedure već duže vrijeme, samo moraju da ih aktiviraju."

On se nada da će sudska odluka poslati signal za veću zaštitu djece i mladih na internetu. I to ne samo u Njemačkoj, već i širom Evrope.

Direktor Uprave za medije Sjeverne Rajne-Vestfalije stoga želi dvije stvari za budućnost: „Prvo, da bude u mogućnosti da naloži provajderima kreditnih kartica da obustave svoje usluge za takve platforme, kao što je već slučaj sa kockanjem, na primjer. I drugo, mogućnost ozbiljnih sankcija kao što su novčane kazne".