Više od petsto miliona komada novčanica kuna bit će uništeno

Hrvatska će kuna, nakon što je više od 28 godina bila u upotrebi kao službeni novac, na Novu godinu biti zamijenjena eurom, a više od 500 miliona komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje.

Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. maja 1994. na Dan državnosti.

Kruna pa kuna

Prethodno, državna Komisija za novac odlučila je krajem augusta 1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, zvati kruna a njegov stoti dio banica. Za krunu je proveden natječaj i odabrano rješenje, ali je naknadno, u julu 1993., nakon prijedloga deset zastupnika, Sabor donio odluku da će se hrvatski novac zvati - kuna.

Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim imenom opterećen negativnim historijskim nasljeđem Nezavisne Države Hrvatske. Historičari kažu da je odluku naložio predsjednik Franjo Tuđman nakon poticaja člana komisije i numizmatičara Dalibora Brozovića.

Papirnate kune su zapravo po sastavu 100 posto pamuk. Metalni novac je izrađen od različitih legura. Ukupno je otisnuta jedna milijarda i 570 milijuna komada svih novčanica u vrijednosti od 187 milijardi kuna. 

"Najviše je tiskano apoena od 200 kuna, pa 100 kuna i na kraju 10 kuna. Posljednjih godina najviše su u upotrebi bile novčanice od 200 kuna, pa od 10 kuna. One su dizajnerski ostale iste, ali su dobivale nove zaštitne niti. Međutim, novčanice od 500 i 1000 kuna nisu se mijenjale od 1994. godine", izjavio je direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček.

U opticaju 30 milijardi kuna

Proteklih 11 godina količina novca u opticaju se udvostručila i u novije vrijeme dosegla je razinu između 41 i 42 milijarde kuna. Mavriček kaže da su na to utjecali povećanje standarda i kumulirana inflacija. Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju je oko 30 milijardi kuna.

Pokazuje da se gotovi novac koji je spremljen kod kuće kao pričuva počeo trošiti, ali i pad potražnje zbog promjene u eure, objašnjava Mavriček. On napominje i kontradikciju da su pri tome kartice sve više u upotrebi.

Polovina svih transakcija obavi se gotovim novcem, a polovina karticama, premda se gotovinsko plaćanje u trgovinama održalo na 72 posto svih gotovinskih transakcija, kaže on.

Malo krivotvorenja kune

U HNB-u kažu da je broj krivotvorenih kuna relativno mali, znatno manji od krivotvorenja eura. Najviše su se krivotvorili apoeni od 200 kuna, oko stotinu godišnje.

"Krivotvoreni novac je direktna šteta onoga ko je primio takvu novčanicu", napominje Tihomir Mavriček.

Kuna će se povlačiti postepeno i novčanice se mogu mijenjati neograničeno dugo, a kovanice tri godine. Nakon prve godine zamjena kovanica će se moći obaviti bez naknade isključivo u HNB-u.

Građani izabrali Nikolu Teslu

Kad se zamijeni euro, u opticaju će biti ista količina novca kao dok je cirkulisala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura, objašnjava Mavriček.

Papirnate novčanice eura imaju jedinstvene motive, a kovanice pored jedinstvene strane, na poleđini imaju nacionalne motive.

Na hrvatskim apoenima od jednog, dva i pet centi nalazi se napis HR na glagoljici, na 10, 20 i 50 centi je lik Nikole Tesle, a na dva eura mapa Hrvatske. Lik Nikole Tesle predložen je na javnom savjetovanju i za njega je glasalo 11 hiljada građana, te je istisnuo prijedlog motiva Dubrovnika.

No, kuna ipak neće posve otići u zaborav. Lik toga malog ali vrlo agresivnog predatora, čija su se krzna nekada koristila za plaćanje danka, ostat će otisnut na kovanici od jednog eura.