Zalagat ćemo se za otvaranje ambasada BiH u Tirani i Albanije u Sarajevu

Početkom sedmice u Sarajevu je otvoren Počasni generalni konzulat Albanije u BiH, dvije godine nakon što je u Sarajevu zatvorena ambasada Albanije. Ova ambasada u BiH je djelovala od 2010. do 2014. godine, a ambasada BiH u Albaniji postojala je između 1993. i 1998. godine. U periodu između nepostojanja diplomatsko-konzularnih predstavništava dvije zemlje odnosi su bili nešto slabiji. 

"Raduje da je tokom uzvratne posjete BiH i posjete ministru vanjskih poslova Igoru Crnatku, ministra vanjskih poslova Albanije Ditmira Bushatija ona bila popračena i aktivnostima koje se odnose na jedan vrlo bitan sporazum koji daje za pravo još jedan smjer saradnje i unapređenja saradnje između Bosne i Hercegovine i Albanije u pomorskom saobraćaju i transportu. Odnosi između BiH i Albanije malo su bili zahladnili zatvaranjem ambasade Albanije u Sarajevu, ali ovo je jedan novi pokazatelj da u tim političkim vodama između BiH i Albanije, što je vrlo bitno istaći, nema otvorenih pitanja. I to bez obzira na neke situacije koje su dovele prvo do zatvaranja ambasade BiH u Tirani 1998, pa onda i zatvaranja ambasade Albanije nakon četiri godine u Sarajevu, 2014. godine. Ti politički odnosi, što je čudo, i dalje su na visokom nivou", rekao je Zejnullahu.

Iako nije bilo diplomatsko-konzularnih predstavništava, Zejnullahu kaže da je bilo je posjeta i u tom periodu, možda ne onih klasičnih, bilateralnih posjeta, osim posjete ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka prošle godine Tirani. Ali, navodi da je bilo i nekih regionalnih aktivnosti kako u Tirani tako i u Sarajevu gdje su visoki dužnosnici, zvaničnici bili u posjeti kao što je bio samit Brdo - Brioni ove godine kada je i predsjednik Albanije Bujar Nishani boravio u Sarajevu.

Privredni odnosi ne prate političke

"Velike su mogućnosti saradnje između BiH i Albanije. Politički odnosi između dvije zemlje koje nisu prvi susjedi su na izuzetnom nivou. Zapravo, mi iz BiH imamo taj odnos kao da smo prvi susjedi s Albanijom. Albanija i BiH unazad godinu dana u reciprocitetu primjenjuju sporazum da se putuje samo sa ličnom kartom, što je veliki napredak uzimajući u obzir stanje prije četiri-pet godina kada je bilo vrlo teško doći do viza. Taj reciprocitet je bio, trebalo se ići u Zagreb, Podgoricu po vizu. Kada smo otvorili ambasadu Albanije u BiH, došli smo nakon vrlo kratkog vremena do putovanja samo sa ličnom kartom. Tako da te mogućnosti Generalnog konzulata su velike u svom djelovanju", naveo je Zejnullahu.

On je naveo kako politički odnosi daju za pravo da se može raditi maksimalno, te da će se njegov rad, po nekoj njegovoj percepciji, najviše fokusirati na unapređenje svih drugih odnosa od trgovinskih, investicionih, transportnih, turizma, sporta, obrazovanja...

"Želim da pokušam što više učiniti na tom planu da te odnose i tu suradnju što više primaknem toj političkoj suradnji koja postoji između BiH i Albanije", naglasio je Zejnullahu.

Naglasio je da u oblasti turizma postoje ogromni potencijali i s jedne i s druge strane. I jedna i druga zemlja, i BiH i Albanija, kaže, imaju ogromne potencijale što se tiče turizma.

"BiH ima zimski turizam, prelijepe planine, olimpijske planine, i to treba posebno istaći. To treba promovirati u Albaniji. Nije dovoljno samo reći možete putovati samo sa ličnom kartom, treba promovirati sve te naše zimske centre koje imamo u BiH turistima iz Albanije i vjerujem da će na našim planinama posebno u zimskoj sezoni biti ogroman broj turista iz Albanije. U Crnoj Gori su čitavu zimu svi aranžmani u hotelima u Kolašinu, na Durmitoru, Žabljaku prodati i tu imate sigurno preko 90 posto turista iz Albanije koji preferiraju te njihove planine. Mi možemo isto to raditi", navodi Zejnullahu.

S druge strane, naglasio je, postoji novi odnos bh. građana prema Albaniji i prema ljetovanju i prema onome što albanska obala i albanski turoperateri nude građanima BiH.

"Svake godine se taj broj turista u ljetnom periodu povećava. Na tome uzajamno trebamo raditi sa turističkim agencijama, sa ministarstvima turizma i na adekvatan način promovirati sve potencijale koje imaju i jedna i druga zemlja. Dobro je što su ministri tokom posjete i prilikom otvaranja Počasnog Generalnog konzulata Albanije to stakli. Tako je ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak pozvao turiste iz Albanije da posjete BiH u zimskom turističkom periodu i da uživaju na našim planinama. Samo jedan permanentan odnos može dovesti poboljšanja", rekao je Zejnullahu.

Kompanije iz BiH bile najzastupljenije u Albaniji

Kaže da će mu prva zadaća u ulozi počasnog generalnog konzula Albanije u BiH biti da u martu ili početkom aprila 2017. pokuša da napravi turističku nedjelju Albanije u BiH sa svim mogućim sadržajima, od turističkih ponuda, prezentacije kuhinje, kulture Albanije u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Tuzli. Obrnuto, kaže Zejnullahu, u nekom narednom periodu, plan je da se to isto organizira u Albaniji, kao turistička nedjelja BiH sa svim pratećim sadržajima u Tirani, Vlori, Gjirokastri. 

"Želja nam je da to bude jedna sadržajna nedjelja turizma Albanije u BiH i turizma BiH u Albaniji", kaže Zejnullahu. 

Osim turističke, navodi i moguću snažniju privrednu saradnju BiH i Albanije. Kao primjer navodi da su Energoinvest i mnogi privredni subjekti iz BiH do 1990. bili prisutniji na albanskom tržištu nego što je to sada slučaj. Zejnullahu navodi da u odnosu na sve bivše jugoslovenske republike, BiH je sa svojim privrednim kapacitetima bila najprisutnija u Albaniji. 

"Šine koje su postavljene 1947. godine kada je građena pruga Skadar - Tirana su iz RMK Zenica. I te šine i sada postoje. Nikada se nisu zamijenile. Tokom svog mandata ambasadora BiH u Tirani maksimalno sam radio na tome da IPSA uđe sa projektima reorganizacije i izgradnje albanske pruge i da učestvuje u nastavku tog evropskog prstenastog dijela pruga da se ona poveže kod Ohridskog jezera, odnosno izgradi tih 24 kilometra koje nedostaje i da to bude jedno uvezivanje i da nema samo jedan i ulaz i izlaz kod prelaza Han i Hotit između Albanije i Crne Gore. Nažalost, vremena su bila takva da je Albanija 1997./'98. upala u tešku finansijsku krizu što je jako ostavilo posljedice na albanskom tržištu. Sada Albanija ide nekim drugim smjerom i ta saradnja može biti još i veća, pogotovo kada je u pitanju Energoinsvest, ali ne samo gradnja dalekovoda koja je prisutne unazad dvije-tri godine nego BiH sa ostalim privrednim kapacitetima. S druge strane postoji i mogućnost albanskih investitora da investiraju u BiH", stav je Zejnullahua.

Manjine najbolji ambasadori svojih zemalja

Kaže kako je neprimjereno i neshvatljivo da odnosi koji postoje između BiH i Albanije nemaju niti jedno otvoreno pitanje, a da ta trgovinska saradnja bude na tako niskom nivou.

"Sav moj trud i energija će se fokusirati da se trgovinska razmjena između BiH i Albanije ojača, bude primjerenija i snažnija nego što je to aktuelno stanje. Posebno ćemo raditi da privredni subjekti Albanije budu zastupljeni ovdje, ali neovisno od moje titule počasnog generalnog konzula, zalagat žu se da privredni subjekti BiH budu prisutni i vrate se i unaprijede saradnju u onoj mjeri koju je BiH nakada imala u Albaniji", rekao je Zejnullahu.

Smatra kako su sretne zemlje koje imaju tako privržene nacionalne manjine kao što je bošnjačka nacionalna manjina u Albaniji i kao što je albanska nacionalna manjina u BiH.

"Taj potencijal i tu snagu tih ljudi i jedna i druga zemlja trebaju maksimalno iskoristiti u tom pozitivnom smjeru, jer samo tako može se dići odnos na veći nivo. Oni su najjači, najsnažniji ambasadori i jedne i druge zemlje. Ja sam bio sretan čovjek kada sam pomagao da se Bošnjaci udruže i formiraju udruženje Zambak 1995. godine u Albaniji. To je jedan mali doprinos koji sam ja tada u funkciji ambasadora BiH dao tim ljudima tamo poslije jednog vrlo teškog 50-godišnjeg perioda diktature, kada ti ljudi nisu smjeli govoriti ni odakle su ni kako su tu došli nego su se izjašnjavali kao svi drugi u Albaniji. Ali je interesantno, ti ljudi su sačuvali svoj maternji jezik, autohtoni, koji su ponijeli njihovi djedovi i nane iz dijelova BiH iz kojih su došli u Albaniju još prije Berlinskog kongresa. Treba iskoristiti taj potencijal, to je snažna poruka da dvije zemlje mogu još snažnije surađivati, jer ni jedni ni drugi ne predstavljaju nikakvu opasnost za bilo šta ni jednoj ni drugoj zemlji. Mogu samo biti od koristi", rekao je Zejnullahu.

Naveo je da ima velikih biznismena Bošnjaka u Albaniji, velikih privrednika, ljudi koji imaju potencijal i koji mogu investirati u BiH, samo da im treba stvoriti uvjete da to rade. S druge strane, Albanci u BiH nisu više, kaže, samo puki ljudi koji se bave zanatstvom i uslužnim djelatnostima već da ima biohemičara, pedijatara, doktora, sudija, advokata...  Oni su, navodi, jedna nova snaga i među Albancima koji su svoj dom našli u BiH.

"Tokom boravka ministra vanjskih poslova Albanije Ditmira Bushatija rekao sam da ne treba prevodilac, želim govoriti na dva maternja jezika, na albanskom i na bosanskom moje supruge, koji mi dođe kao maternji, jer ga 40 godina govorim", rekao je Zejnullahu.

Nemoguće i posjete, udaje

Zahvalio se što problematiziramo pitanje teškog privrednog odnosa, ali i svakodnevne komunikacije osoba iz BiH i sa Kosova zbog postojanja viznog režima između dvije zemlje. 

Kaže da je i ministar vanjskih poslova Albanije Ditmir Bushati potencirao da BiH treba da napraviti iskorak i da pokuša naći rješenja da ljudima sa Kosova i obrnuto, iz BiH, se pomogne da što lakše komuniciraju, odnosno da se učini maksimum da do slobodnog kretanja robe i kapitala, ali i ljudi i porodica, što prije dođe.

Kaže, to može reći u ulozi počasnog generalnog konzula Albanije u BiH, ali da kao predsjednik Zajednice Albanaca u BiH želi o tome da razgovara na drugi način. 

"Mi svi imamo porodice na Kosovu, u Prištini i znamo kako je to. Kao predsjednik Zajednice Albanaca u BiH želim da kažem da je sistem viza koji postoji između BiH i Albanije jedan od najstrožijih koji postoji između dvije zemlje. Dobiti vizu, želim pojednostaviti da me svi lakše razumiju, za posjet oca, majke i bilo koga u porodici apsolutno, ne da je teško, nego nemoguće. Uredu za strance morate podnijeti potvrdu da vam je neko umro ili da je teško bolestan, sa svim tim ljekarskim nalazima da neko može da dođe ovdje. Ne govorim o službenom dijelu posjeta gdje su regionalne konferencije, gdje BiH mora po konvenciji i suradnji sa međunarodnim organizacijama, dati vize. Govorim privatno, da ljudi ne mogu doći", kaže Zejnullahu. 

Navodi primjer da je prošle sedmice zvala djevojka iz Mostara, koja treba da se uda na Kosovo. Kaže, godinu dana pokušava doći do potrebnih dokumenata, vize, da dođe suprug, njegov otac, ali ne može dobiti vizu.

"Ne može dobiti vizu, jer joj je rečeno da se neće prihvatiti. Poručili su joj da od svega nema ništa. Kosovo, kao neki bumerang, uvelo je vize za građane BiH. Jeste taj sistem viza lakši koji oni primjenjuju prema BiH, jer svaki građanin BiH može otići u ambasadu u Zagreb, Podgoricu, Tiranu, Generalni konzulat u Istanbul i podnijeti zahtjev. Ali, to iziskuje sredstva. Jeste da do Zagreba treba da potrošite najmanje 200 eura. To je minimum troškova koje imate", rekao je Zejnullahu.

Milioni eura gubitaka

Građani Kosova koji žele putovati u BiH po vizu za BiH moraju putovati u Skoplje ili Podgoricu. 

"Kao predsjednik Zajednice Albanaca u BiH i na nekim konferencijama i panelima sam pričao dosta o tome. I na državnim i privrednim susretima privrednika BiH i Kosova smo govorili o tome. Išli smo i na Kosovo razgovarati zajedno sa delegacijama gdje su bili i kulturni, prosvjetni djelatnici, predstavnici medija, međunarodnih organizacija i fondacija. Razgovarali smo o tim problemima. Do sada ništa se nije pomaklo u tom pravcu", naglašava Zejnullahu.

S druge strane, kaže, kada je u pitanju privredna, trgovinska saradnja između BiH i Kosova. Šteta zbog viznog režima je mjerljiva u milionima eura.

"I sada Energoinsvestu ili firmama iz RS-a propadaju tenderi od 30 do 40 miliona eura zato što ne mogu dobiti vize i otići normalno i komunicirati sa svojim partnerima na Kosovu nego se trebaju naći na međuprelazu ili u Crnoj Gori odrediti mjesto gdje će se naći i razgovarati. To se mora riješiti. Odnos između BiH i Kosova je 1:20 u korist BiH. Nedopustivo je nizak, ali tu privrednici snose odgovornost. U tom dijelu i dijelu koliko će mi biti dozvoljeno kroz poziciju počasnog generalnog konzula, zalagat ću se da se nađe neko rješenje da ljudi mogu slobodno putovati. Ako govorimo o procesu integracije Zapadnog Balkana u evropske strukture, onda prvo treba poći od kuće i rješavati stvari sa komšijama. BiH nije bila ni u kakvom konfliktu sa Kosovom u prošlosti, a ne sada", rekao je Zejnullahu.

On je naveo i da su ministar vanjskih poslova Albanije Ditmir Bushati i predsjednik Albanije Bujar Nishani i predsjednik Kosva Hashim Thaci na samitu Brdo-Brioni u Sarajevu isticali da se napravi sporazum da BiH prizna dokumente Kosova i da se ljudima olakša slobodna komunikacija i protok roba. To bi, kaže, kao reciprocitet, imalo da Kosovo automatski, neovisno što BiH ne priznaje nezavisnost Kosova, ukine vize za građane BiH.