"Naspavao sam se u vozu": Zadnja kafa u Zagrebu i 35 godina potrage za nestalima iz Vukovara

0
Radiosarajevo.ba
"Naspavao sam se u vozu": Zadnja kafa u Zagrebu i 35 godina potrage za nestalima iz Vukovara

Hrvatska obilježava 35 godina od stradanja Vukovara i Škabrnje, dok hiljade porodica i dalje žive u neizvjesnosti tragajući za svojim nestalima. U svjetlu političkih promjena u Srbiji, postavlja se ključno pitanje: hoće li nova vlast u Beogradu napokon otvoriti arhive i ponuditi odgovore na koje se čeka više od tri desetljeća.

Bilo je to jedno jutro u julu 1991. godine. Dražen je u Vukovaru odradio svoju smjenu na straži do oko 4:30 sati ujutro, nakon čega se ukrcao u voz za Zagreb. Uprkos umoru, odlučio je posjetiti svog brata Tomislava, njegovu suprugu i svog bratića koji je mjesec dana ranije napunio godinu dana. Tomislav se prisjeća kako je tog jutra išao na posao i kroz izlog kafića ugledao svog brata kako mu maše. Dražen je bio spreman – na stolu su već bile dvije kafe i dva soka.

"Pa naspavao sam se u vozu, dobro je", rekao je Dražen bratu Tomislavu uvjeravajući ga da ne brine i da mu nije bio problem doći iz Vukovara u Zagreb na jedan dan.

Stigao je Grand Duo: Isti i miris i ukus i kad se zakuha i kad se prelije

Popili su kafu uz ugodan razgovor, nakon čega je Tomislav otišao na posao, a Dražen se uputio bratovoj supruzi i sinu kako bi ih pozdravio te se istog dana vratio u Vukovar. Bio je to zadnji put kada je Tomislav Tuškan vidio svog brata. Taj dan mu je ostao posebno drag i urezan u pamćenje.

I majku Dragicu je posljednji put vidio te 1991. godine, na proslavi prvog rođendana svog sina. Nakon toga ona se vratila u Vukovar.

Dragica i Dražen samo su dvoje od 320 ljudi čija sudbina još uvijek nije rasvijetljena i za kojima se traga na području Vukovara. Na nivou cijele Republike Hrvatske traga se za još 1.725 osoba iz Domovinskog rata.

Poteškoće u traganju

Tomislav se raspitivao kod šire porodice, prijatelja i poznanika iz rodnog Vukovara ne bi li saznao šta se dogodilo njegovim najmilijima. Saznao je da su mu i majka i brat bili ranjeni, zbog čega su završili u Vukovarskoj bolnici. Kasnije su bili odvedeni na Ovčaru, gdje su njihovi životi završili, ali njihova tijela nikada nisu pronađena. Zvaničnih i potvrđenih saznanja o tome šta im se zaista dogodilo još nema.

Plenković iz Vukovara: Nema popuštanja Srbiji i Crnoj Gori dok se ne riješi pitanje nestalih

Ministarstvo hrvatskih branitelja navodi da je od oktobra 2016. do 9. novembra 2026. širom Hrvatske istražilo 453 lokacije i pretražilo više od milion kvadratnih metara. Rezultat traganja bio je pronalazak sedam masovnih i 50 pojedinačnih grobnica te ekshumacija posmrtnih ostataka najmanje 242 osobe.

Najveća prepreka pri pronalasku nestalih je, kako poručuju iz Ministarstva za DW, nedostatak pouzdanih i preciznih podataka o lokacijama grobnica i sve manji broj živih svjedoka. Tome ne pomaže ni činjenica da se kroz godine gradilo, nasipalo i odlagao otpad, zbog čega su se pojedine lokacije znatno izmijenile.

Dražen Živić s Instituta društvenih nauka „Ivo Pilar“ bavio se demografskim promjenama u Vukovaru. Objasnio je da se ondje ne radi samo o primarnim grobnicama, nego vrlo često i o sekundarnim i tercijarnim grobnicama.

"Mnoga tijela bila su ukopana na jednom mjestu, zatim su ta grobišta bila otkrivana, a tijela prenošena na druge lokacije, vjerovatno kako bi se zameo trag počinjenja ratnih zločina", kaže Živić za DW.

Pojasnio je da se upravo termin „nepoznato mjesto ukopa“ koristi u slučaju kada je sudbina osoba ostala nepoznata, odnosno sugerira se da je bilo smrtnog stradanja, ali posmrtni ostaci nisu pronađeni.

Vukovar obilježava 35. godišnjicu stradanja: U Koloni sjećanja očekuje se najmanje 100.000 ljudi

Nespremnost na saradnju u traganju

Hrvatska je Srbiji 25 puta uputila zvanične pisane zahtjeve za dokumentaciju koja bi mogla pomoći u pronalasku nestalih, tvrde iz Ministarstva hrvatskih branitelja. Srbija na zahtjeve nije odgovorila dostavljanjem tražene dokumentacije niti novih, konkretnih saznanja koja bi pomogla u traganju za nestalima.

Nestale osobe u Vukovaru nisu samo hrvatski branitelji niti samo Hrvati, bilo je ondje i drugih državljana i vojnika. Živić pretpostavlja da su razlog nespremnosti Srbije na saradnju teškoće s priznavanjem svoje uloge u počinjenju zločina i agresije.

Politički analitičar Žarko Puhovski kaže da je u nekoliko navrata posredovao kao predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora u kontaktima s beogradskim nevladinim organizacijama i ljudima koji su bili spremni prodavati arhivske spise.

"Pritom su ti dokumenti često bili lažni i neprecizni. Koliko ja znam, desetak ili dvadesetak tačnih lokacija je dobijeno od ljudi s ulica Beograda koji su nudili svoja saznanja o lokacijama ukopa. Spisi nisu bili vođeni, a još manje uredno održavani", rekao je Puhovski za DW, izražavajući skepticizam da će veći broj nestalih ikada biti pronađen.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak