Kosovo razmatra izmjene zakona o sudu koji je osudio Hashima Thacija
Bivši predsjednik Hashim Thaci osuđen je zbog pokušaja utjecaja na svjedoke u procesu za ratne zločine. Presuda je ponovo pokrenula raspravu na Kosovu o Specijaliziranim vijećima – sudu koji ga je osudio.
Sud u Hagu u utorak, 17. novembra, osudio je bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thacija zbog ometanja pravde i pokušaja utjecaja na svjedoke tokom nedavnog suđenja za ratne zločine. Izrečena mu je kazna zatvora od 17 mjeseci.
Ta kazna bit će pridružena kazni od 25 godina zatvora za ratne zločine, koju mu je isti sud, Specijalizirana vijeća Kosova, izrekao 16. septembra.
Šta se zapravo krije iza Ajlinog transparenta koji je dirnuo naciju: U decembru je čeka nova borba
Prema optužnici Specijaliziranog tužilaštva, Thaci je posjetiocima u pritvorskoj jedinici u Hagu davao povjerljive informacije o svjedocima u procesu za ratne zločine i davao im upute kako da utječu na njihove iskaze.
Osuđena su i trojica drugih muškaraca – bivši šef Kosovske obavještajne agencije Bashkim Smakaj, nekadašnji ministar pravde Hajredin Kuçi i Fadil Fazliu.
Brza reakcija vlade
Thaci, koji je tokom rata na Kosovu 1998–1999. bio politički lider Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), u svojoj zemlji smatra se herojem. Njegova presuda za ratne zločine iz septembra dočekana je na Kosovu s bijesom i zaprepaštenjem.
Thaci je najavio žalbu na presudu za ratne zločine.
Obje presude zadiru u duboke osjetljivosti kosovskog društva. Odluka od utorka ponovo je skrenula pažnju na rat koji je završen prije 27 godina, ulogu tadašnjih lidera i stalnu raspravu o pravdi, individualnoj ili kolektivnoj odgovornosti za rat OVK za oslobađanje Kosova od Srbije, kao i povjerenju u pravosudne institucije.
Nova presuda za Hashima Thacija: Još 17 mjeseci zatvora zbog ometanja pravde
Reakcija kosovske vlade uslijedila je brzo, piše DW.
U saopćenju objavljenom u utorak, vlada je poručila: "Povjerenje u pravdu ne gradi se samo na donesenim odlukama nego i na načinu na koji se one donose. Zato naša posvećenost vladavini prava i insistiranje na punom poštovanju prava i procesnih garancija predstavljaju dio istog principijelnog stava: pravda ne samo da mora biti zadovoljena nego mora biti i pravična, transparentna i vjerodostojna."
Šta su Specijalizirana vijeća Kosova?
Specijalizirana vijeća Kosova osnovana su 2015. godine odlukom kosovskog parlamenta, na inicijativu Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Sud je osnovan radi istrage teških krivičnih djela koja su navodno počinili pripadnici OVK tokom i nakon rata na Kosovu.
Iz sigurnosnih razloga, uključujući zabrinutost zbog mogućeg zastrašivanja svjedoka, sud je smješten u Hagu u Nizozemskoj.
Vlada osnovala radnu grupu
Nakon što su Thaci i još trojica optuženih u septembru prvostepeno osuđeni za ratne zločine, kosovske državne institucije osnovale su radnu grupu koja treba izraditi strategiju za žalbeni postupak pred Specijaliziranim vijećima Kosova.
Radnu grupu predvodi ministar vanjskih poslova Glauk Konjufca, a u njoj su i članovi kosovskog parlamenta.
Premijer Albin Kurti izjavio je da radna grupa i dalje smatra kako je "prvostepena presuda Specijaliziranih vijeća nepravedna, i pravno i moralno". Zbog toga, kako je naveo, "vlada radi na tome da se ta presuda ispravi u žalbenom postupku pred Specijaliziranim vijećima".
Parlament razmatra izmjene zakona
Osim toga, kosovski parlament trenutno razmatra izmjene zakona kojim su uređena Specijalizirana vijeća Kosova.
Očekuje se da će nacrt zakona biti usvojen, a njime se predviđa sužavanje nadležnosti suda u nekoliko oblasti. To uključuje ograničavanje vremenskog perioda na koji se odnosi njegova nadležnost, smanjenje maksimalne zatvorske kazne na 15 godina, mogućnost izdržavanja kazne na Kosovu, kao i uvođenje mogućnosti da predsjednik pomiluje osobe pravosnažno osuđene pred ovim sudom.
Kako politički analitičari i pravni stručnjaci gledaju na pokušaj parlamenta da izmijeni zakon o Specijaliziranim vijećima Kosova prije nego što sudski postupak protiv četvorice osuđenih za ratne zločine dobije konačan epilog?
"Iz međunarodne perspektive, ova inicijativa bi se na prvi pogled čak mogla protumačiti kao pokušaj miješanja u sudski postupak", izjavio je politički analitičar i univerzitetski profesor Artan Muhaxhiri.
"Upravo zbog toga je neophodno da kosovski politički spektar i pravni stručnjaci izvan svake sumnje pokažu da ova mjera nije u suprotnosti s međunarodnim obavezama Kosova prema Europskoj uniji", rekao je Muhaxhiri za DW. Dodao je da je to jedini način da se osigura željeni ishod i spriječi da inicijativa proizvede suprotan učinak.
"Pitanja koja se odnose na nadležnost, zakonska ograničenja maksimalnih kazni i slične stvari moraju se argumentirati stručno i temeljito, uz dokazivanje da u potpunosti garantiraju nezavisnost pravosuđa i da imaju čvrsto uporište u kosovskom pravnom sistemu – istom onom koji je, prije svega, i osnovao Specijalizirana vijeća", rekao je.
"Ima prostora za kritiku obje strane"
Ehat Miftaraj, izvršni direktor Kosovskog pravnog instituta (IKD), rekao je za DW da su Specijalizirana vijeća Kosova osnovana odlukom same Republike Kosovo, ali da je "način na koji se odvijao sudski postupak stvorio utisak da su sudije, tužioci i pojedini međunarodni akteri prema optuženima, ali i prema samom Kosovu, postupali s nepovjerenjem, predrasudama i često s omalovažavajućim stavom".
Miftaraj je dodao da se reakcije i prigovori na odluke Specijaliziranih vijeća na Kosovu tumače i ocjenjuju i u historijskom i emotivnom kontekstu rata, kao i svega što su građani Kosova proživjeli tokom i nakon njega.
"U demokratskom društvu svaki građanin, uključujući političke i institucionalne predstavnike, ima pravo kritizirati sudske odluke", rekao je. "Međutim, postoji suštinska razlika između kritike zasnovane na pravnim argumentima i pokušaja delegitimizacije sudova ili vršenja utjecaja na sudske postupke. A upravo tu ima prostora za kritiku obje strane."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.