Uspon žena u mačističkoj politici na Balkanu

Sve veće prisustvo žena na čelnim pozicijama u zemljama na Balkanu svjedoči o promjenama u ovom tradicionalno patrijarhalnom regionu podstaknutim njegovim približavanjem Evropskoj uniji, ocjenjuje agencija Associated Press.

U prošlosti žene nisu vodile glavnu riječ u politici ovog konzervativnog regiona, podsjeća AP, ali one sada postepeno zauzimaju vodeće političke pozicije što predstavlja signal da se tradicionalna pravila mijenjanju kako se balkanske zemlje udaljavaju od svoje ratne prošlosti i približavaju Evropskoj uniji.

Dok je tokom krvavih 90-tih godina Balkan bio pod dominacijom ratnih lidera, muškaraca nacionalista, novi milenijum je donio krizu drugačijeg oblika: ekonomsku stagnaciju, visoku nezaposlenosti i političku korupciju u kojoj se žene, po mišljenju mnogih, mogu snaći bolje, konstatuje se u tekstu agencije AP.

Uz ohrabrenje koje stiže iz EU i pod uticajem bližih veza sa Zapadom, sve je više žena koje počinju da mijenjaju stare oblike ponašanja i djelovanja na patrijarhalnom Balkanu.

Neki smatraju da su žene manje nacionalistički orijentisane i prilagodljivije potrebama nove ere, kao što su diplomatija, konsenzusa i kompromis.

Uprkos tome što su svuda na Balkanu standardi o rodnoj ravnopravnosti još daleko od onih u zapadnim demokratijama, strogo patrijarhalno Kosovo i Republika Srpska imaju žene na vodećim pozicijama.

Srbija i Crna Gora, gdje na političkim pozicijama dominiraju muškarci, usvojile su zakone o povećanju broja žena na vodećim položajima u okviru napora da ubijede EU da pripadaju evropskom bloku.

Tako su na primjer 90-tih godina žene činile tek 1,6 odsto od ukupnog broja poslanika u parlamentu Srbije, što je bila najniža stopa u Evropi.

Ali nakon svrgavanja diktatora Slobodana Miloševića 2000. godine i ulaganjem napora koje čini Srbija na putu evrointegracija, učešće žena u parlamentu se povećalo na 20 odsto, a usvojen je i zakon po kojem svaki treći kandidat na izbornoj listi treba da bude žena.

"Moć žena u politici je blaga moć", kaže kosovska predsjednica Atifete Jahjaga za AP.

"Činjenica da naša zemlja i druge zemlje u reginu daju šansu ženama predstavlja pozitivnu promjenu", kaže ona.

Žene, prvi izbor u kriznim vremenima

Najnovija takva politička promjena desila se u Sloveniji u liku Alenke Bratušek, karizmatične finansijske stručnjakinje, prve premijerke Slovenije.

Alenka Bratušek, prva žena na čelu slovenačke vlade

Iako je slovenačko društvo tradicionalno liberalnije od ostatka Balkana, prošlosemični izbor Alenke Bratušek značajan je i zbog toga što dolazi u trenutku duboke finansijske i političke krize u ovoj maloj  državi.

Bratušekovoj, koja važi za zvijezdu u usponu među veteranima slovenačke politike, povjereno je da konsoliduje privredu i obnovi povjerenje građana u državne institucije koje je snažno uzdrmano finansijskom krizom EU.

"Važno je što se to dogodilo u osjetljivom momentu, u periodu krize", kaže sociolog Milica Gaber Antić. "To je snažna poruka ženama - Mi žene to možemo".

Mnoge žene liderke su već zaslužile pohvale zbog rukovođenja svojim zemljama u vrijeme krize, i tu treba pomenuti bivšu hrvatsku premijerku Jadranku Kosor.

Ona je došla na čelo hrvatske vlade u vrijeme krize kada je njen prethodnik Ivo Sanader primoran da se povuče 2009. godine zbog korupcionaških skandala, a zatim je uspješno dovela pregovore Hrvatske o članstvu u EU do kraja.

Na Kosovu - gdje su poslanici nedavno dobili brošuru sa izabranim poslovicama od kojih jedna kaže "ćutanje je jedino blago koje posjeduje žena" - malo poznata Atifete Jahjaga izabrana je za prvu predsjednicu, dijelom kao rezultat kompromisa uz posredovanje SAD kojim je okončan spor između političkih grupa bivših pobunjenika i sumnjivih biznismena.

Atifete Jahjaga prva žena predsjednica Kosova

Prošle sedmice je u, kako AP kaže, "srpskoj mini-državi u Bosni" još jedna malo poznata političarka Željka Cvijanović predložena za mandatarku poslije ostavke kabineta.

Tako će ona biti prva žena na čelnoj poziciji na nekom od brojnih nivoa vlasti gdje čak nijedno ministarstvo centralne vlade ne vodi žena.

"Kao žena, nadam se da ću donijeti nov dah i dimenziju istitucijama Republike Srpske", rekla je ona u jednom intervjuu.

Stereotipi i seksistički komentari

Međutim, situacija nije ista širom regiona. U doba komunizma nakon Drugog svjetskog rata, vlasti su promovisale uključivanje žena u politiku kao dio komunističke agende o rodnoj ravnopravnosti i tada su žene zauzimale vodeće pozicije u vladama i imale su jednaka prava, poslove, plate i obrazovanje.

Bugarska je na primjer, imala je najviši broj radno aktivnih žena u svijetu 70-tih godina, a u političi potpredsjednicu, predsjednicu skupštine, četiri ministarke i gradonačelnicu Sofije.

Međutim,, stare navike umiru teško. "Ne mogu ni na trenutak da zaboravim da sam žena. Na to me podsjećaju svakog dana od kad sam ušla u vladu", priznaje kosovska ministarka za evropske integracije Vlora Čitaku i dodaje da je u politici kojom dominiraju muškarci ženama veoma teško.

Prema njenim riječima, još važe stari stereotipi i postavljaju joj se razna pitanja. "Prvo je uvijek da li sam udata i šta moj otac misli o tome što putujem sama okružena muškarcima".

A u Sloveniji su ubrzo pošto je Alenka Bratušek izabrana, njeni politički protivnici na Twitteru napisali "njen mandat će biti dug kao što joj je suknja".

Ona je jednostavno odgovorila: "Želim da se o nama ženama više ne sudi samo po dužini naših suknji".